Srpska na udaru ekstremnih vremenskih prilika - Glas Regije

Srpska na udaru ekstremnih vremenskih prilika

Nije učitano

Foto: Pixabay

Јaki olujni vjetrovi, koji obaraju stabla i kidaju krovne konstrukcije, praćeni gradom i grmljavinom, posljedica su globalnih klimatskih promjena, koje su izazvali nekontrolisana upotreba fosilnih goriva i povećanje koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi, saglasni su stručnjaci.

Naime, kako kažu naši sagovornici, svjedoci smo sve intenzivnijih prijetnji i klimatskih promjena koje, pored povećanja globalne temperature, uslovljavaju sve intenzivnije i češće klimatske ekstreme.

Goran Trbić, klimatolog i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, kazao je u razgovoru za „Nezavisne novine“ da su naši prostori sada svake godine izloženi pojavi nekoliko ekstrema.

„Prisutni su intenzivne padavine, olujni vjetrovi, toplotni talasi, poplave, suše, pojava grada, što nije bio slučaj u prethodne dvije decenije“, kazao je Trbić.

Ističe da su pokretač klimatskih promjena antropogene emisije GHG-a, odnosno sagorijevanje fosilnih goriva.

„Pariski klimatski sporazum iz 2015. godine još nije zaustavio porast i zbog većeg povećanja temperatura dolazi i do jačih i češćih klimatskih ekstrema. Da bi došlo do stabilnosti klimatskog sistema, neophodno je zaustavljanje porasta GHG-a, te njihovo smanjenje u narednoj decenij“, kazao je Trbić.

Pojašnjava da, dok se ovo ne desi, nama ostaju mogućnost, ali i potreba prilagođavanja na nove klimatske uslove.

Milica Đorđević, meteorolog, kazala je u razgovoru za „Nezavisne novine“ da nije svako nevrijeme koje se dogodi posljedica klimatskih promjena.

„Nepogode su, a pogotovo u ljetnom periodu sasvim uobičajena pojava za naš region i to je nešto što se se oduvijek dešavalo“, kazala je Đorđevićeva.

Prema njenim riječima, ono što je neobično u posljednjih nekoliko godina jeste učestalost tih nepogoda i njihov intenzitet.

„Ranije se dešavalo da se jake nepogode dese jednom u nekoliko godina, a mi sada vidimo da se dešavaju po nekoliko puta godišnje“, kazala je Đorđevićeva.

Ističe da se postavlja pitanje zašto je to tako te, kako kaže, sa jedne stane imamo sve veću raspoloživu količinu energije za pojavu jakih nepogoda.

„A to znači, ako je toplije i veća količina vlage, to pogoduje upravo pojavi jakih nepogoda, a zbog klimatskih promjena dolazi do stalnog porasta globalne temperature pa i temperature u našem regionu. Balkan i jugoistočna Evropa su dosta pogođeni porastom temperature, a to se može primijetiti i golim okom, ne trebaju čak ni brojevi da ovo potkrijepe, ali brojevi se takođe slažu i govore da je porast temperature kod nas na godišnjem nivou i do dva stepena, čak i više u odnosu na svjetski prosjek, što samim tim znači da nam je stalno sve toplije, a upravo viša temperatura i veća količina vlage uzrokuje sve češću pojavu ekstremnih događaja“, kazala je Đorđevićeva i istakla da je ekstrema bilo i ranije, ali ne ovog intenziteta.

Komentarišući kako društvo može da potpomogne stabilizaciji klimatskih promjena, Đorđevićeva je istakla da kroz čuvanje energije i kroz ekološki odnos prema životnoj sredini od pojedinca do ljudi koji donose krupne odluke, svi na svom nivou moramo imati veći ekološki odnos prema životnoj sredini.

IZVOR: Nezavisne

About Post Author

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *