Ukoliko ste imali utisak da se Vlada Republike Srpske stalno zadužuje za neke milione KM, sada će vam taj utisak biti pojačan.

Po hitnom postupku Narodnoj skupštini RS upućeni su prijedlozi kojima se iznos garancija koje Srpska može izdati povećava za čak 500 miliona KM, odnosno sa 900 miliona na 1,4 milijarde KM. Istovremeno, limit za dugoročno zaduživanje u ovoj godini drastično se pomjera naviše za nevjerovatnih 804 miliona maraka. Tako će se Republika Srpska u ovoj godini, umjesto planiranih 1,69 milijardi, dugoročno moći zadužiti do iznosa od bezmalo 2,5 milijardi KM.

I dok se ministarka finansija Zora Vidović pred kamerama hvali kako javni dug od 38,83 odsto BDP-a i ukupan dug od 42,66 odsto i dalje stoje „komotno“ ispod zakonskih limita, ekonomska realnost na terenu šalje alarmantne signale. Ovakav radikalan skok gornje granice duga otvara opravdano pitanje da li je Srpska ušla u opasnu spiralu u kojoj se novi krediti uzimaju isključivo da bi se otplatili stari dugovi.

Podsjećanja radi, budžet Republike Srpske već mjesecima funkcioniše na svojevrsnoj finansijskoj infuziji. Nakon što se Srpska ranije na Londonskoj berzi zadužila za 1,5 milijardi KM, domaće Ministarstvo finansija postalo je najredovniji klijent na domaćem tržištu kapitala. Emisije dugoročnih obveznica i kratkoročnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi odvijaju se gotovo na sedmičnoj bazi, što jasno ukazuje na hroničan nedostatak likvidnosti za tekuće obaveze.

Vlast tvrdi da će od novih 804 miliona maraka duga čak 680 miliona otići direktno u investicije. Međutim, ekonomisti upozoravaju da se iza zvučne riječi „investicije“ često krije samo prelivanje novca za zatvaranje milionskih rupa, izgubljenih arbitraža i promašenih kupovina.

Ekonomista Zoran Pavlović rekao je da je dosadašnje zaduživanje koje je provodila Vlada Republike Srpske primarno služilo za izmirenje prethodno uzetih obaveza, a ne za pokretanje privrede. On objašnjava da to nije zaduženje u cilju ulaganja u neke proizvodne kapacitete ili u neke infrastrukturne projekte koji će donijeti novac.

Napravio je i paralelu sa Federacijom BiH, koja je od novca koji je povukla sa berze u Londonu u iznosu od 350 miliona, dala 100 miliona kantonima, dok je ostatak uložila u dvije firme, navodeći da to ima komponentu ulaganja koja će donijeti povrat novca i prinos veći od kamate.

Kada se novac troši bez ekonomske računice, posljedice su dugoročne i pogubne po budžet.

Pavlović upozorava da ako se ne radi na taj način, ako se krpe dužničke rupe i ako se praktično zadužujemo da bismo vratili prethodno uzete kredite, onda vjerovatno računamo da ćemo se i u budućnosti opet zadužiti pa vraćati ono što smo uzeli u prethodnom periodu. Najčešće se do takvih aranžmana Vlada Republike Srpske zaduži i više nego što joj treba da bi mogla više i da potroši.

Domaća javnost zapravo nema uvid u stvarne razmjere zaduženosti, jer se milionski iznosi troše na vansudska poravnanja, izgubljene sudske sporove i upitne akvizicije, koji se potom moraju „peglati“ novim kreditima na račun budućih generacija.

Pavlović je podsjetio da su isplate od 110 miliona KM kompaniji „Viaduct“ po osnovu izgubljene arbitraže, kao i 240 miliona KM isplaćenih Rašidu Serdarovu, toliki iznosi koji se ne mogu pokriti drugačije nego nekim novim zaduženjem na teret potomaka.

On je naglasio da je veliki problem što nemamo jasnu informaciju o dugovima niti znamo koliko je isplaćeno mimo budžeta i plana, s obzirom na to da je uzeto i 22 miliona evra kredita od Alta banke iz Srbije da se isplati Srđan Klječanin „Rufi“ koji je kupio zemlju koja nije bila legalno kupljena, dok je istovremeno Vlada kupila i hotel u Brčkom za 36 miliona KM.

– Svi ti troškovi se iz nečega moraju namiriti, a mi nemamo tolike prihode ili prinose vezane za direktne i indirektne poreze da se sve to može iznijeti – rekao je Pavlović i dodao da bi pod hitno morao biti formiran ekspertski tim koji će ustanoviti koliko je Republika Srpska stvarno dužna.

Ministarka Zora Vidović optimizam crpi iz projekcije da će BDP Republike Srpske iznositi 20,30 milijardi KM, otvoreno priznajući da će zbog inflacije ta cifra vjerovatno biti i veća. Ipak, statistički rast BDP-a uzrokovan rastom cijena u prodavnicama ne znači da je domaća privreda postala produktivnija ili otpornija.

Ona je rekla i da se mora agresivno krenuti u investicije da bi podigli nivo razvoja i životni standard stanovništva u Srpskoj.

Ministarstvu finansija Republike Srpske uputili smo pitanja o tome koliko se Republika Srpska zadužila od početka godine do sada na domaćem i međunarodnom tržištu, kao i koliki su iznosi dugoročnih i kratkoročnih zaduženja, te za koje iznose su izdate garancije, ali do objave ovog teksta odgovor nismo dobili.