TEK NAS ČEKAJU POSKUPLJENJA: Novčanici i kartice sve tanji, građani kupuju manje hrane - Glas Regije

TEK NAS ČEKAJU POSKUPLJENJA: Novčanici i kartice sve tanji, građani kupuju manje hrane

Nije učitano

Foto: Pixabay

Građani Srpske su ove godine, gotovo iz sedmice u sedmicu, na udaru poskupljenja osnovnih životnih namirnica, i to u priličnim iznosima, a neće biti mirni ni u narednom periodu jer su u najavi novi skokovi cijena hrane i proizvoda koje svakodnevno koristimo.

Uproteklom periodu najviše su poskupili brašno i ulje, dok su i cijene goriva konstantno išle gore.

Zvanična statistika pokazuje da je u septembru lani litar ulja koštao 2,17 KM, a u istom mjesecu ove godine 2,95 KM, ili za 36 odsto više. U ovom periodu, litar goriva u Srpskoj u prosjeku je poskupio za 22 odsto. Trenutno, prosječna cijena benzina i dizela na pumpama u RS kreće se od 2,34 do 2,39 KM.

Analiza mlinara pokazuje da je brašno otišlo za skoro 30 odsto, tako da vreća od 25 kilograma trenutno košta 22 KM.

Tržište

Kako objašnjavaju naši sagovornici, razlog poskupljenja u Srpskoj je skok cijene energenata i žitarica na svjetskim berzama.

S obzirom na to da su, zbog poskupljenja pšenice, na snazi česta poskupljenja brašna u RS, cijene su korigovali i pekari, čiji su pojedini proizvodi odskora skuplji i do 30 feninga.

Mlinari poručuju da će brašno u Srpskoj poskupljivati i u narednom periodu, te da bi vreća do kraja godine mogla da košta 26 KM. U tom slučaju, a u poređenju s prošlogodišnjom cijenom, brašno će biti skuplje za više od 50 odsto.    

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, objašnjava da je, u odnosu na 2020, pšenica sada po toni skuplja za preko 100 evra.

– Sad se njena cijena kreće od 275 do 310 evra. Brašno još nije poskupilo u procentu koliko je otišla cijena žita. Cijena brašna skače svaki dan, a i u narednom periodu će biti poskupljenja. Do kraja godine vreća će doći na 25-26 KM, dok je prošle godine koštala oko 17 KM. Takođe, ono što sad poskupi, neće se nikad vratiti na staro, pa vreća brašna nikad neće biti ispod 20 KM – tvrdi za Srpskainfo Kos.

Nema zaliha

Podsjeća da više nema prošlogodišnjih zaliha pšenice.

– Poskupile su sve sirovine, što će povećati cijenu sljedeće sjetve. Zato u sljedećoj žetvi cijena pšenice neće biti kao ove godine. Startna cijena će sigurno biti iznad 250 evra, a ne 200 kao u 2021. – poručuje Kos.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca poljoprivrede i prehrambene industrije RS i vlasnik pekare „Manja“, ističe da ne pamti godinu koju je obilježio veći broj poskupljenja, kao što je slučaj sa 2021.

– Samo u proteklih mjesec i po-dva dana brašno je poskupilo za 20 odsto, a poskupili su i svi pekarski proizvodi, neki i za 20-30 feninga. Cijene hljebova otišle su za šest-sedam odsto, odnosno za 10 feninga – kaže za Srpskainfo Trivić.

Sirovine

Objašnjava da su poskupljenja rezultat činjenice da nema nijedne sirovine čija cijena nije skočila.

– Sadašnja cijena brašna pravljena je na cijeni pšenice od 240 evra, a ova žitarica sada košta 315 evra. To znači da još ima mogućnosti da brašno značajnije poskupi. Ako bude tako, onda će dodatno poskupiti i pekarski proizvodi. Činjenica je da su poskupili energenti koji diktiraju cijenu đubriva, đubrivo utiče na cijenu pšenice i kukuruza, žitarice diktiraju cijenu mesa i drugih proizvoda – ističe Trivić.

Trgovci takođe potvrđuju da gotovo svakodnevno moraju da mijenjaju cijene, te da ne mogu da uprate šta je za koliko otišlo, ali da je činjenica da poskupljuju svi proizvodi.

Redukovanje potrošnje

Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovačkih radnji banjalučke regije, kaže da je, poslije goriva, poskupilo i sve ostalo.

– Mislim da su dosadašnja poskupljenja bila “tiha”, u odnosu na ono što nas čeka. Još će rasti cijene brašna, samim tim i pekarskih proizvoda. Kad je riječ o osnovnim životnim namirnicama, ove godine su najviše poskupili ulje i šećer, ali i druge namirnice. A poskupljenja su toliko česta da malo ko može da ih isprati i uporedi – naglašava za Srpskainfo Marjanović.

Prema njegovim riječima, kako cijene idu gore, ljudi sve više bježe od roba koje im nisu preko potrebne.

– Neki, takođe, redukuju potrošnju i onih najosnovnijih namirnica. Ako su, na primjer, kupovali četiri litra ulja mjesečno, sad se trude da se uklope u tri. Kartice i novčanici većine građana sve su tanji, a ljudi sve manje kupuju – poručuje Marjanović.

Plan kupovine

Milosava L, službenica iz Banjaluke, kaže da je postalo nemoguće planirati kupovinu.

– Prije ste znali šta koliko košta, a sad se, gotovo svakodnevno, suočavamo s novim, višim cijenama. Nabavka koja je ranije koštala 100 KM, sad je za najmanje 20 KM skuplja. Riječ je o onim najosnovnijim robama, za koje smo mislili da ne možemo bez njih. Međutim, kako cijene idu gore, iz potrošačke korpe polako izbacujemo pokoji proizvod, a one koje moramo da kupujemo, uzimamo u manjoj količini – ističe naša sagovornica.

U odnosu na prošlu godinu, cijene pojedinih vrsta povrća, prije svega kupusa i krompira, porasle su nekoliko puta. U ovo doba lani, kilogram krompira na pijacama je koštao 0,7 maraka, dok se trenutno njegova cijena kreće 1,5-2, a glamočki ide i do 2,5 KM. I zvanična statistika pokazuje da je ovo povrće drastično poskupilo, a prema podacima Zavoda za statistiku RS, kilogram kupusa je u septembru 2020. u prosjeku koštao 0,49, a u istom mjesecu ove godine čak 1,40 KM, ili skoro tri puta više.

SLABA VAJDA OD SMANJENJA MARŽI
Vlada RS je 4. novembra smanjila maržu na osnovne životne namirinice sa osam na šest odsto u veleprodaji, te sa 10 na osam odsto u maloprodaji. Smanjene su marže na so, životinjsku mast, suncokretovo ulje i biljnu mast, margarin, pasterizovano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, hranu za dojenčad i hranu za bebe.

Međutim, kako su poručili ekonomisti i zaštitnici prava potrošača, smanjenje marži od dva odsto neće imati efekta po kućne budžete građana RS. Razlog je što mi uvozimo većinu roba, čije cijene takođe konstantno rastu, dok zbog poskupljenja energenata i sirovina poskupljuje i domaća proizvodnja.

Iz Ministarstva trgovine i turizma saopštili su da marža čini samo dio ukupne prodajne cijene, u koju ulaze i nabavna cijena, te cijena pakovanja i transporta. Poručili su da, osim marži, ne mogu da utiču na pomenute troškove koji, kako su istakli, zavise od trgovaca. Kako su potvrdilu u MTT, uredba o smanjenju marži još nije stupila na snagu.

(IZVOR: Srpskainfo)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *