Srbi danas obilježavaju SPASOVDAN, najsrećniji dan u godini: Šta treba uraditi za blagostanje porodice, a šta izbjegavati da ne privučete zlo - Glas Regije

Srbi danas obilježavaju SPASOVDAN, najsrećniji dan u godini: Šta treba uraditi za blagostanje porodice, a šta izbjegavati da ne privučete zlo

Nije učitano

Sprska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave danas Vaznesenje Gospodnje ili Spasovdan, koji je ujedno i slava Banjaluke i Beograda.

Praznik se obilježava 40 dana poslije Hristovog vaskrsenja i evo kakvi običaji ga prate.

Prema hrišćanskom vjerovanju, vaskrsenjem je Gospod pokazao da je jači od smrti, a njegovi učenici su se našli za trpezom tog dana, šest nedjelja od njegovog vaskrsenja. Tada im se obratio: “Idite po svem svijetu i propovijedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen”.

Da bi u tome uspjeli Hristos im je obećao Duha Utešitelja i zapovijedio da do silaska Duha Svetog ne izlaze iz Jerusalima. Tako su i mogli prenijeti Hristovu vjeru u svijet i time ljudstvo spasavati u vjeri – odatle naziv Spasovdan. Tako se U Srpskoj pravoslavnoj crkvi na ovaj dan organizuje Spasovdanska litija.

Nije učitano

Spasovdan se uvijek obilježava u u četvrtak – šesti četvrtak po Vaskrsu. Jedan je od 12 velikih praznika i osam Hristovih praznika. Slave ga brojni vjernici kao krsnu slavu. Kao gradsku slavu proslavlja ga i Beograd i Banjaluka.

Smatra se od davnina jednim od najsrećnijih dana u godini. Za praznik se vezuju brojni običaji koji su dio tradicije i narodnog vjerovanja. Vremenom su se običaji promijenili ili izgubili.

Jedan od njih glasi. Prije zore na sam Spasovdan takozvane Krstonoše odlaze do zapisa odnosno osveštana stabla. Nose barjak i krst, a ljudi koji prate kite drvo cvijećem i određenim đakonijama. Krstonoše idu u krug oko zapisa uz pjesmu i molitivu, prisustvuje i sveštenik. Takav običaj odnosno litije donose boljitak porodici, ali i dobar prinos na njivama, kao i povoljne vremenske uslove da rod bude još bolji. Osveštena stabla smatraju se svetim i nikako ih ne treba sjeći.

Običaj kaže da se na Spasovdan ne radi da grom ne udari, i da se time ne prizovu loše stvari. U pojedinim krajevima zemlje po njivama, baštama, torovima postavljaju se krstovi od lijeske ili lijeskov štap.

Važio je ranije i ovaj običaj. “Žene se ne umivaju, djeca i žene ne kupaju, a muškarci ne briju“.

Ne treba spavati popodne, da se ne bi drjemalo preko cijele godine, glasi još jedno narodno vjerovanje. Za Spasovdan se obavezno klalo jagnje, kao žrtva svecu.

Spremala se cicvara. Vjernici su poslije obreda u crkvi goste vodili kući na bogat domaćinski ručak. Oni koji nisu išli u goste, okupljali su se ispred crkve gdje se slavilo uz piće i pečenje, prenosi Žena Blic.

About Post Author

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *