SPC obilježava Bijele poklade - Glas Regije

SPC obilježava Bijele poklade

Nije učitano

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Svetu prepodobnomučenicu Evdokiju, odnosno Bijele poklade.

Smatralo se da u period velikog posta treba ući bez grijeha, pa su poklade dan za praštanje i veselje. Zato je najzastupljeniji običaj da se na današnji dan opraštaju svađe i uvrede. Prema narodnom običaju, djeca obilaze roditelje, nose im na dar flašu pića i razne poklone. Zet obavezno obilazi tasta, taštu, kuma, starojka i traži oprost da može časno da započne post. Kada uđe u kuću, ljubi ruku tastu i govori: “Oprosti, dedo”, a tast mu odgovara: “Neka ti je prosto, sinko”.

U domaćinstvima se tradicionalno priprema bogata mrsna gozba, naročito bijeli mrs po kome je ovaj praznik dobio ime. Veselje traje do ponoći, a u ponoć nastupa post.

Inače, poklade su narodni praznik rasprostranjen u Evropi i Americi. Njegovi korjeni su paganski i vezani za obilježavanje kulta Sunca i dolaska proljeća.

Poklade se obično smatraju za vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i proslavama pod maskama, poznatim kao karneval.

Dan poslije Bijelih poklada, za pravoslavne vjernike počinje prva nedjelja posta. Višenedjeljni veliki Vaskršnji ili Časni post završava se praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom. Prva nedjelja posta zove se Čista, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju – Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvjetna i Strasna ili Stradalna nedjelja.

Datum početka Velikog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, koji pravoslavni vjernici uvijek proslavljaju u nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice. Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.

Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće. Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu Vaskrsa.

Kurir

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *