Srpska pravoslavna crkva i vjernici 12. jula slave Petrovdan, praznik posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu, a večer uoči praznika, 11. jula, u narodu je obilježena brojnim običajima koji i danas imaju posebno značenje.

Petrovdan je jedan od najvažnijih ljetnjih praznika u pravoslavnom kalendaru i posljednji veliki praznik prije Gospojinskog posta. Običaji vezani za ovo slavlje duboko su ukorenjeni u narodnoj tradiciji i vjerovanju posebno oni koji se sprovode uoči samog praznika.

Pale se lile: vatra kao simbol vjere i zaštite doma

U večernjim satima 11. jula tradicionalno se pale lile, buktinje napravljene od kore divlje trešnje ili breze. Ovaj običaj posebno je prisutan u zapadnoj Srbiji i ima višestruko značenje – simbol je proslave, očišćenja, zaštite i obnove energije doma.

Lile pale djeca i omladina, okupljaju se na raskrsnicama, trgovima i dvorištima, pjevaju se pjesme, skače se preko vatre, a u nekim krajevima se čak ide od kuće do kuće, uz šaljivo pretnje da će se “zapale staje” ako se ne dobije dar – sir, kajmak, mleko. Ponegdje se peku poslastice i dijeli voće.

Simbolika ove vatre potiče iz hrišćanske tradicije: podsjeća na vrijemena kada su rimski carevi progonili i spaljivali hrišćane. Danas je to ritual koji osvetljava zajedništvo i duh predaka.

Običaj sa cvijetom petrovca: ko će biti zdrav, a ko bolestan

Jedan od najmističnijih običaja uoči Petrovdana tiče se cvijeća. 11. jula, najstariji ukućanin bere po jedan cvijet petrovca (lat. Agrimonia eupatoria) za svakog člana domaćinstva.

Ti cvjetovi se potom zabadaju u zemlju, na skriveno mjesto, gdje ih niko ne smije dirati. Ujutru, prije nego što ga neko vidi, taj isti ukućanin odlazi da pogleda svaki cvijet. Vjeruje se da:

ako cvijet stoji uspravno – ta osoba će biti zdrava,

ako je klonuo – biće bolešljiva,

ako je uvenuo – osoba može umrijeti.

Ovaj običaj i dalje živi u mnogim selima, a stariji ga često prenose mlađim generacijama kao način povezivanja sa prirodom i precima.

View this post on Instagram

A post shared by Momcilo Antonijevic (@momciloantonijevic)

Jabuke i zabrane: Sveti Petar dijeli jabuke djeci na onom svijetu

Još jedno važno vjerovanje tiče se jabuka, posebno sorte “petrovača” koja sazreva upravo u ovo vrijeme.

Prema narodnom predanju, Sveti Petar deli jabuke djeci na onom svijetu. Zbog toga, do Petrovdana se ne jedu jabuke, naročito ne one prve, kako bi ih umrla djeca “dole” dobila.

U nekim dijelovima Banata, jabuke se na Petrovdan raznose komšijama “za dušu pokojnika”, dok se ponegdje odnose u crkvu na osvećenje.

Takođe, veruje se da onaj ko na Petrovdan udara jabukom o jabuku, priziva grad i nevrijeme, pa se izbegavaju i igre s ovim voćem.

Podsjećanje na apostole i kraj posta

Petrovdan je i dan kada se završava Petrovski post, koji traje od ponedeljka posle nedelje svih svetih do 12. jula. Tokom posta se ne jede meso, beli mrs i jaja, dok su riba, ulje i vino dozvoljeni, osim srede i petka, kada se posti na vodi.

Ukoliko Petrovdan padne u srijedu ili petak, i dalje se ne mrsi, ali je tada dozvoljeno vino, ulje i riba.

Vjeruje se da je vrijeme oko Petrovdana trenutak kada priroda daje svoje prve zrele plodove, pa se praznik doživljava kao zahvalnost za ljeto, zdravlje i plodnost.

Za mnoge, ovaj praznik je prilika da se pomisli na preminule, pomoli za zdravlje i sreću, i da se očuva veza s precima i tradicijom.