Svake godine postavlja se isto pitanje – da li je pravilno farbati jaja na Veliki četvrtak ili na Veliki petak? Evo šta kaže etnolog.

Jaja se boje, zavisno od regiona, od Velikog četvrtka do Velike subote, ali najčešće na Veliki petak, rano ujutro – kaže Vesna Marjanović, etnolog i antropolog.

Veliki petak je nekako najznačajniji za narodnu praksu, mada se tokom svih sedam nedjelja posta, a posebno poslednje, stradalne sedmice, narod priprema za taj najveći praznik, Vaskrs.

– U posljednjoj nedelji, od Velikog četvrtka sve je posvećeno domaćinstvu, pripremi vaskršnjih jaja, farbanju, miješenju kolača. U nekim krajevima naše zemlje jaja se farbaju u četvrtak ili u subotu, zbog toga što se vjeruje da na Veliki petak ne treba ništa da se radi i tada treba sve da miruje zbog žalosti za Isusom Hristom. Međutim, novo vrijeme donijelo je i novu praksu. Žene nisu više stalno u kući kao što su nekada bile, pa jaja farbaju i petkom – kaže Marjanović.

Vjerovanja vezana za crveno jaje

U obrednoj praksi kod srpskog naroda jaje se u tradicionalnoj kulturi često koristilo da potpomogne rađanje novog života, da ga čuva i održi. Uticaj crvenog jajeta na rađanje prenosio se i na sve što čoveka okružuje: na stoku, usjeve, prirodu. Koristili su ga i kod sijanja i oranja, kod prve muže – kaže etnolog.

Predstave o životvornoj moći jajeta s vremenom su dobile hrišćansko obilježje. Crkva je prihvatila bojenje jaja tek od 12 vijeka, kaže sagovornica, a u srpskim krajevima pominju se takva jaja u 16. vijeku. Smatra se kako su bojena jaja, posebno ona crvenom bojom, starijeg porijekla od šaranih jaja jer se, prema arheološkim izvorima, pominju i u zagrobnim kultovima kod starih evropskih naroda od 4. vijeka nove ere.

– Pretpostavlja se da je od 16. vijeka kod balkanskih, kao i kod svih slovenskih naroda, veoma snažno razvijeno ukrašavanje jaja batik tehnikom pomoću voska. Takva praksa ukrašavanja jaja za Vaskrs kod slovenskih naroda, pa i kod Srba, razvila se do savršenstva. Prvi pomeni bojenja vaskršnjih jaja na području Srbije datiraju iz tridesetih godina 16. vijeka: „U jednom turskom zakonu o saskim rudarima i običajima rudarskim… ima, pored ostalog, i ovakva odredba: Kad im bude o rođenju Isaovu i o šarenim jajima… šarena jaja daju knizu…“ – navodi Vesna Marjanović, piše Žena Blic.