Narodna skupština Republike Srpske nedavno je usvojila izmjene Zakona o obaveznim osiguranjima, a nove odredbe mogle bi olakšati naplatu štete prilikom saobraćajnih nezgoda, posebno kada su u pitanju manji udesi gdje učesnici mogu sami sačiniti zapisnike.

Šta uraditi nakon manjeg udesa

Procijeniti obim oštećenja.
Popuniti Evropski izvještaj o saobraćajnoj nezgodi.
Navesti okolnosti pod kojima se nezgoda dogodila.
Potpisati izvještaj.
Jasno utvrditi odgovornost ako među učesnicima nema spora.
Fotografisati položaj vozila, mjesto nezgode i oštećenja.
Sa dokumentacijom se obratiti osiguravajućem društvu odgovornog vozača.

Prema riječima advokata Dujka Bojića, jedna od novina odnosi se na povećanje limita oštećenja sa 500 na 2.500 maraka jer omogućava da se veliki broj manjih saobraćajnih nezgoda riješi bez pozivanja policije i dugotrajnih procedura.

„Kod manjih oštećenja preporučuje se da učesnici popune Evropski izvještaj o saobraćajnoj nezgodi, potpišu ga i daju izjave o okolnostima nezgode. Posebno je važno da vozač koji je izazvao nezgodu prizna odgovornost, jer to u velikoj mjeri olakšava i ubrzava postupak naknade štete. Takođe, neophodno je fotografisati mjesto nezgode i oštećenja na vozilima kako bi postojali odgovarajući dokazi“, kaže Bojić za „Nezavisne“.

Na osnovu popunjenog obrasca oštećeni se može obratiti osiguravajućem društvu vozača koji je prouzrokovao nezgodu i relativno brzo ostvariti pravo na naknadu štete.

„Za razliku od toga, ako se pozove policija, potrebno je čekati izradu zapisnika, što može potrajati oko 20 dana, uz troškove izdavanja zapisnika i prekršajne posljedice za odgovorno lice“, navodi on.

Bojić navodi da se procjena da li treba zvati policiju u najvećem broju slučajeva može napraviti već na licu mjesta. Ukoliko je riječ o ogrebotinama, manjim limarskim oštećenjima ili, na primjer, napukloj šoferšajbni od udarca kamena, najčešće je dovoljno popuniti Evropski izvještaj. Međutim, ako su oštećenja veća, ili je vidljivo da će popravka biti znatno skuplja, tada je potrebno pozvati policiju.

Prema njegovim riječima, u praksi postoje brojne nedoumice kod građana, posebno kada nije jasno ko je odgovoran za nastanak nezgode. Često se postavlja i pitanje da li vozač koji je bio pod dejstvom alkohola može ostvariti pravo na naknadu štete. Bojić pojašnjava da, ukoliko ta osoba nije odgovorna za nastanak saobraćajne nezgode, ona i dalje može ostvariti pravo na naknadu štete, dok odgovara samo za prekršaj koji je počinila.

Posebno složeni su predmeti koji se odnose na nematerijalnu štetu, zbog čega, kako naglašava, građani treba da potraže pravni savjet kako bi utvrdili koja prava mogu ostvariti.

Građani često postavljaju pitanja i imaju nedoumice šta se dešava kada njihovo vozilo naleti na rupu na putu ili bude oštećeno tokom odrona.

Bojić ističe da građani imaju realne šanse da naplate štetu, ali samo ako odmah pozovu policiju.

„Policijski službenici treba da izađu na lice mjesta, sačine službenu zabilješku i utvrde da je upravo stanje puta uzrokovalo oštećenje vozila. Pored toga, potrebno je fotografisati mjesto događaja i oštećenja na vozilu, jer su upravo ti dokazi ključni u postupku naknade štete“, ističe on i pojašnjava da se nakon toga zahtjev podnosi nadležnom upravljaču puta, u zavisnosti od toga da li je riječ o lokalnom putu, magistralnom putu ili auto-putu.

(IZVOR: Nezavisne)