Svijet ušao u eru ekstremnih nepogoda - Glas Regije

Svijet ušao u eru ekstremnih nepogoda

Nije učitano

Foto: Pixabay

BERLIN – Poplave u Njemačkoj šokirale su naučnike koji se bave klimatskim promjenama. Uprkos njihovim saznanjima o nedaćama koje klimatske promjene neumitno nose, ostali su zatečeni intenzitetom i razmjerom elementarnih nepogoda koje su zadesile planetu.

Nakon smrtonosnog toplinskog talasa u SAD i Kanadi, gdje su temperature prije 14 dana rasle i do 49,6°C, potop u centralnoj Evropi dodatno je pobudio strahove da klimatski poremećaji, uzrokovani ljudskim aktivnostima, izazivaju ekstremne vremenske neprilike u većem obimu i ranije nego što se to predviđalo.

U saveznim pokrajinama Porajnje i Sjeverna Rajna Vestfalija tako je nakon rekordnih poplava došlo do izlivanja brojnih potoka i rijeka. O razmjeru poplava najbolje svjedoči podatak kako su dijelovi Falačkog Porajnja i Sjeverne Rajne Vestfalija poplavljeni, a rezultat toga je najmanje 103 poginulih, 1.300 nestalih te desetine hiljada poplavljenih domova. U roku od samo 48 sati palo je 148 litara kiše po kvadratnom metru. Poređenja radi, taj dio Njemačke obično vidi 80 litara kiše u cijelom julu. Naučnici neprestano upozoravaju da će ljudske aktivnosti uzrokovati sve više poplava, vrućina, suša, oluja i drugih oblika ekstremnih vremenskih prilika, ali posljednja, gotovo apokaliptična događanja nadmašila su nažalost i ona najpesimističnija očekivanja.

„Iznenađen sam ovim brojkama. Rekordi su dobro oboreni. Sada smo ušli u neželjeni domen, tačnije eru ekstremnih nepogoda, i to ranije nego što smo predviđali“, rekao je Diter Gerten, profesor klimatologije i hidrologije globalnih promjena na Potsdamskom institutu za istraživanje klimatskih uticaja. Njegovo mišljenje dijeli i Karlo Buontempo, šef Odjela za klimatske promjene pri Kopernikusovom institutu iz Utrehta.

„Premda su brojke veće nego što smo očekivali, ono što smo vidjeli u Njemačkoj uglavnom je u skladu s tim trendom“, rekao je Buontempo.

U prilog njegovoj tezi ide i podatak kako se sedam najtoplijih godina od kada se mjere temperature dogodilo od 2014. do danas, a smatra se kako je takvo zagrijavanje uzrokovano izduvnim gasovima motora, izgaranjem šuma i drugim ljudskim aktivnostima. Kompjuterski modeli predviđaju da će se rekordi rušiti sve češće i na sve više mjesta širom planete.

„Kada govorimo o ekstremnim temperaturama, olujama i poplavama, SAD i zapadna Evropa često su najviše u središtu medija, ali vanredne vrućine vidjeli smo i u sjevernoj Evropi i Sibiru. Ne radi se tu o lokalizovanim incidentima, već o globalnim promjenama koje se mogu zapaziti u svakom dijelu svijeta“, upozorava Danijel Svejn, naučnik s kalifornijskog univerziteta.

Tako su u Laponiji i dijelovima Sibira u junu takođe zabilježene rekordne vrućine, kao i u brojnim gradovima u Indiji, Pakistanu i Libiji. Predgrađa Tokija pogodile su najjače kišne padavine otkako su započeta mjerenja, a količina kiše koja obično na London padne u jednom mjesecu ovog jula slila se na grad u samo jednom danu.

(IZVOR: Nezavisne/Agencije)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *