Nakon perioda stabilnog i neuobičajeno toplog vremena, atmosferske prilike nad našim regionom ulaze u fazu značajne transformacije.

Sunčani dani uskoro ustupaju mjesto jesenjem zahlađenju, kiši i pojačanom vjetru.

Meteorološki modeli najavljuju postupni prelazak sa ljetnjih na prave jesenje i zimske temperature, dok se na višim planinama već naziru i snježne padavine.

Atmosferske promjene i uslovi za pojavu prvog snega

Prema vremenskoj prognozi Ivana Ristića, meteorologa, u narednom periodu sledi postepeni kraj povoljnih vremenskih prilika koje su obilježile početak mjeseca. Tokom ovog stabilnog perioda zabilježene su izuzetno visoke temperature, kada su termometri pokazivali više od 25 stepeni. Meteorolog ističe da prognoza ukazuje na veliku promenu jer se očekuje formiranje jake jugozapadne mlazne struje i atmosferskog bloka na Atlantiku.

Ovakav raspored pritiska usloviće jače zahlađenje u našim krajevima, što će doneti i prve ovosezonske pahulje na Zlatiboru, Tari i Divčibarama već početkom druge dekade oktobra. Ristić napominje da se na planinama poput Kopaonika, gdje je već zabilježen prvi snijeg, padavine nastavljaju sa svakim novim prodorom hladnog vazduha.

Kraj Miholjskog ljeta i početak hladnih talasa

Kada je riječ o nižim predelima i Beogradu, sneg se prognozira tek pred sam kraj narednog mjeseca.

U pogledu dugoročnih procjena za predstojeću zimsku sezonu, Ristić naglašava da se najjači udar hladnog talasa očekuje tokom prvog mjeseca naredne godine. Taj period, koji se poklapa sa zimskim praznicima i školskim raspustom, donijeće obilan sneg, posebno na području Vojvodine.

Ristić kaže za Blic da će Miholjsko leto potrajati još nekoliko dana.

– Najviša dnevna temperatura će u većini mesta biti oko 25 stepeni, a ponegdje 26 do 27 stepeni. Prisutne su i ogromne temperaturne razlike između jutra i dana. Smanjenje temperaturnih oscilacija nastupiće čim se na nebu pojavi više oblaka, što će označiti dolazak hladnog fronta prognoziranog za 9. oktobar. Tada dolazi do pada temperature za oko deset stepeni, pa će dnevna temperatura biti između 16 i 21 stepena – kaže Ristić, prenosi Blic.

Prolazno zahlađenje uz vjetar i padavine prije stabilizacije

Meteorolog amater Marko Čubrilo najavljuje da nas u neposrednoj budućnosti očekuje kratkotrajno, ali osjetno zahlađenje. Prije samog prelaska hladnog fronta zadržaće se suvo vrijeme sa hladnim noćima i toplim danima. Do četvrtka noćni minimumi biće od 1 do 12 stepeni, dok će dnevni maksimumi biti od 18 do 27 stepeni.

Uoči promjene, uz pojačan jugozapadni vjetar, uslijediće naoblačenje koje će južnim, zapadnim i jugozapadnim krajevima donijeti povremenu kišu i lokalne pljuskove. Potom se očekuje premiještanje hladnog fronta koji donosi jak sjeverozapadni vjetar, prolaznu slabu kišu i nagli pad temperature. Nakon prelaska fronta uslijediće pad temperature, pa će tokom vikenda maksimalne dnevne vrijednosti biti od 11 do 17 stepeni.

Sekundarni ciklon i padavine

Ukoliko se nad južnim dijelom Jadrana formira slab sekundarni ciklon, južni i istočni predjeli regiona mogu očekivati nešto konkretnije padavine. Nakon ovog prolaznog zahlađenja, uslediće brz povratak stabilnijeg i prijatnijeg vremena. Sa stabilizacijom atmosfere od nedjelje uslijediće ponovni blagi porast temperature, uz hladne noći i dnevne maksimume od 17 do 24 stepena.

– Do četvrtka bez promjene. Noći hladne, ali dani sunčani i topli. Noćni minimumi od 1 do 12 stepeni, a dnevni maksimumi od 18 do 27 stepeni, najtoplije u četvrtak kada će uz pojačan jugozapadni vjetar uslijediti naoblačenje koje bi južnim, zapadnim i jugozapadnim predjelima donijelo povremenu kišu i pljuskove. U noći ka petku i u petak se očekuje premiještanje hladnog fronta uz prolaznu i uglavnom slabu kišu, jak sjeverozapadni vetar i osetno zahlađenje – najavio je Čubrilo.

Prema najavi, od petka osjetno hladnije, a od nedelje sledi stabilizacija uz hladne noći i toplije dane sa maksimumima od 17 do 24 stepena.

– Poslije 16. oktobra postoji opcija zahlađenja, ali je u ovom momentu ona malo vjerovatna jer takav razvoj sinoptike trenutno ne podržava cluster istog modela – zaključuje Čubrilo.

(IZVOR: Srpskainfo)