Pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju jesenji Krstovdan, veliki praznik koji prate brojni običaji i vjerovanja i pomen na događaj kada je pronađen krst na kojem je raspet Isus Hristos.

Krstovdan se slavi dva puta godišnje – 18. januara i 27. septembra.

Narodna vjerovanja za jesenji Krstovdan kažu da vjernici danas drže strogi post i jedu se samo grožđe i hljeb.

Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna.

Ovo su neka od vjerovanja:

Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.
Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.
Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.
Poslije toplog i suvog septembra predstoji hladan i kišovit oktobar.
Septembarska kiša – zlato njivama, otrov vinogradima.
Što „ne skuva“ avgust, „skuvaće“ septembar.
Kakav septembar, takav i mart.
Ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snjegovita. Ako je vedar, biće suvomrazice.

Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Običaj je da se na današnji dan bere i posvećuje bosiljak. Slavi se kao krsna slava.

Nezavisne