Ljubitelji i poznavaoci gljiva, kojih ovih dana u šumama i na proplancima širom Srpske ima u izobilju, zadovoljno trljaju ruke, jer osim uživanja u omiljenim jelima, mogu da zarade dobru dnevnicu.Veliki broj kišnih dana sa puno vlage u zemljištu pogodovao je rastu gljiva, što je posebno obradovalo gljivare, koji slobodno vrijeme provode u sakupljanju šumskih plodova čijom prodajom popunjavaju kućni budžet.

Iskusni gljivari kažu da u sezoni kao što je ova mogu da zarade i nekoliko stotina marka.Mladi Dobojlija Radiša M. ove darove prirode sakuplja već nekoliko godina i, kako kaže, nikada još u njegovu korpu nije “zalutala” neka otrovnica.– Kako je krenula ova sezona, svakodnevno idem u šumu po gljive i mogu reći da sam zadovoljan uzimajući u obzir kako je bila sušna godina. Dnevno mogu da naberem između deset i 20 kilograma vrganja, koje prodajem za deset maraka po kilogramu. Sve što naberem, prodam istog dana – kazao je Radiša i dodao da mu telefon, nakon što je objavio oglas, ne prestaje da zvoni.Zovu ga, ističe, svi, od otkupljivača do građana koji gljive kupuju za svoje potrebe.

Banjalučanin Aleksandar P. odlučio je da se ove godine oproba i u otkupu jestivih gljiva.

– Gljiva do prije deset dana uopšte nije bilo. Međutim, kiša koja je pala u proteklom periodu i ovi sunčani dani izmamili su ih na površinu. Sada su aktuelni vrganji i ja za kilogram dajem četiri marke. Trenutno su mi hladnjače prepune i izvoz je stao, jer ove gljive ima dosta i u Italiji, zbog čega sam obustavio otkup na nekoliko dana – kazao je Aleksandar.

Sezona lisičarki je, prema njegovim riječima, završena, a nakon vrganja, u narednih deset dana stižu rujnice, čija će otkupna cijena biti šest maraka po kilogramu.

– Berači dnevno znaju da donesu i do 30 kilograma. S obzirom na to da su gljive rodile, mnogi građani spajaju ugodno s korisnim, tako da izlazak u prirodu često znaju da unovče prikupljajući gljive – rekao je Aleksandar i dodao da cijene gljiva variraju iz dana u dan.

Nije učitano

Vlasnik preduzeća “Smrčak” iz Zvornika Miladin Mijatović gljive, pored BiH, otkupljuje i iz Rumunije, Bugarske, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Rusije, jer je, kaže, firma velika i potrebne su velike količine ovih šumskih plodova.

– Na našem području sada najviše ima vrganja, koje od berača otkupljujemo za osam maraka po kilogramu prve klase. Sve gljive prerađujemo, odnosno sušimo i izvozimo na zapadnoevropsko tržište – kazao je Mijatović ističući da će nakon vrganja stići trube, koje su sada krenule u zapadnom dijelu zemlje.

Prema njegovim riječima, količine trube su trenutno male, dok je cijena previsoka.

Gljivama ovih dana nije mogao da odoli ni dugogodišnji ljubitelj prirode Ljubinko Kezić iz Banjaluke koji svaku šetnju kroz šumu koristi da prikupi nešto od plodova, isključivo za svoju dušu.

– Ovih dana kuća miriše na vrganje, kojih je u proteklih desetak dana poprilično bilo. Ono što ne pojedem, podijelim prijateljima, dok dio zaledim ili osušim da imam do sljedeće sezone – kazao je Kezić.

Na društvenim mrežama berači širom Srpske i FBiH svakodnevno objavljuju fotografije ubranih gljiva, koje nude i na prodaju. Ako je suditi po objavama, jestivih gljiva ima u gotovo svim dijelovima Srpske i regiona.

ŠKOLA

Instruktor gljivarstva iz Centra za posjetioce Pecka Boro Marić, koji će za predstojeći vikend održati trodnevnu školu gljivarstva, kazao je za “Glas” da ljudi sa svih strana javljaju da su gljive dosta dobro rodile.

– Gdje god se zaviri u šumu, može se vidjeti jako puno različitih vrsta gljiva, posebno na planini Lisina. Trenutno od jestivih dominiraju vrganji i sunčanice, a lagano kreću i crne trube, rujnice i lisičarke – kazao je Marić pozivajući sve koji nisu sigurni da li su gljive jestive da se dobro raspitaju kako ne bi došlo do trovanja i drugih neželjenih posljedica.

(IZVOR: Glas Srpske)