OTKAZA NEĆE BITI, ALI KAKO ISPUNITI NORMU: Nastavnici u Srpskoj u nezavidnom položaju zbog manjka učenika - Glas Regije

OTKAZA NEĆE BITI, ALI KAKO ISPUNITI NORMU: Nastavnici u Srpskoj u nezavidnom položaju zbog manjka učenika

Nije učitano

U školama u Srpskoj iz godine u godinu sve manje je upisanih prvačića i učenika, generalno, što brine mnoge nastavnike koji strahuju da bi, zbog nepotpune norme časova, danas-sutra mogli da ostanu bez posla.

Ovo su potvrdili u Sindikatu obrazovanja, nauke i kulture RS, iz kojeg poručuju da se s padom broja đaka suočavamo više od 10 godina.

A učionice nam pustoši slab natalitet, te migracije koje su već odavno jedan od vodećih problema u Srpskoj. 

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je u školskoj 2016/17 u Srpskoj bilo 93.312, a u prošloj školskoj godini 86.435 učenika. U ovom periodu, broj odjeljenja je sa 5.082 smanjen na 4.970.

Prirodni odliv

Predsjednik pomenutog sindikata Dragan Gnjatić kaže da, uprkos smanjenju broja đaka, iz resornog ministarstva obećavaju da otkaza neće biti.

– Međutim, radnici su zabrinuti zbog smanjenja broja učenika i odjeljenja. Tražimo rješenja da prirodnim odlivom dođemo na optimalan broj zaposlenih, odnosno da svima sačuvamo radna mjesta – naglašava Gnjatić za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, mogući i djelimični tehnološki višak stalna su tema razgovora sindikata i resornog ministarstva.

– Naime, ako neko ima jedan čas manje, to je, na primjer, pet odsto manje od plate. Ali, šta ćemo ako neko ima samo jedan čas, jer je to samo pet odsto od ukupne plate. Određeni broj ljudi ima 10, 20, 30 odsto umanjenu normu, samim tim i umanjenu platu, što je zabrinjavajuće. Ti ljudi moraju da rade 50 godina da bi otišli u penziju, a u međuvremenu su u strahu da će ostati bez posla. Svi u predmetnoj nastavi mogu doći u poziciju da imaju značajno umanjenu normu ili da zbog dopune moraju da putuju po 100 kilometara – kaže Gnjatić.

Norma

Objašnjava da, kad je riječ o normi, ne mora samo da se obračunava čas.

– Na primjer, svaka škola može da ima svoj sajt, na osnovu čega informatičar može da dobije određen procenat norme, a profesor srpskog jezika te sadržaje može da lektoriše. Tu je i vođenje mentorstva prema radniku početniku, dopunska nastava, rad s djecom sa smetnjama u razvoju, te sa nadarenom djecom. Mnoge poslove ti ljudi već rade, ali oni nisu iskazani kroz normu – poručuje Gnjatić.

Zvanična statistika pokazuje da je 2016/17 u osnovnim školama bilo 8.108 nastavnika, od čega 5.615 sa punom, a 2.493 sa nepunom normom časova. U prošloj školskoj godini, u osnovnim školama bila su zaposlena 8.132 nastavnika – 5.534 sa punom i 2.598 sa nepunom normom časova.

Iz resornog ministarstva poručuju da nijedan prosvjetni radnik neće ostati bez posla, ali da je činjenica da se unazad nekoliko godina suočavamo s manjim brojem učenika upisanih u prvi razred osnovne škole.

Tehnološki višak

S obzrom na to da je norma nastavnika odjeljenje, čiji broj broj zavisi od broja učenika, neminovno je da, kada imamo manji broj upisanih učenika, dolazi i do smanjenja norme nastavnika, naglašavaju u ovom ministarstvu.

– Ministarstvo je preduzelo aktivnosti za rješavanje problema eventualnog tehnološkog viška u školama i u skladu s tim, a u saradnji s rukovodstvom škola, eventualne slučajeve tehnološkog viška svelo je na minimum. Određen broj radnika zaposlenih na poslovima razredne nastave biće zaposlen u okviru Proširenog programa u osnovnim školama, odnosno programa jutarnjeg čuvanja i produženog boravka – ističe za Srpskainfo pomoćnica ministra za predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje Nataša Cvijanović.

Kako kaže, takođe će biti smanjenja normi u predmetnoj nastavi, zbog smanjenja broja učenika i broja odjeljenja.

– To umanjenje neće u značajnijoj mjeri odstupati od umanjenja iz prošle školske godine. U razgovorima s rukovodstvom škola i  predstavnicima sindikata, te redovnim praćenjem i analizom stanja u školama, ministarstvo djeluje proaktivno na smanjenje uticaja koji smanjenje broja učenika ima na norme radnika u osnovnom obrazovanju, uvažavajući socijalne posljedice koje bi eventualno iz toga mogle nastati – poručuje Cvijanovićeva.

Računica MPiK pokazuje da je u školsku 2021/22 godinu u aprilu i maju upisano 8.949 učenika, što je za 173 manje u odnosu 2020/21.

NOVINE
Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture, istakla je nedavno kako se nada da će nastava u novoj školskoj godini počne u školskim klupama 1. septembra, uz trajanje časa od 45 minuta, ukoliko to dozvoli epidemiološka situacija. Istakla je da ohrabruje činjenica da su počele intenzivne vakcinacije zaposlenih u prosvjeti, koji su iskazali želju da budu vakcinisani.

Govoreći o novinama u predstojećoj školskoj godini, precizirala je da će u prvu trijadu u drugom razredu biti uveden novi predmet Digitalni svijet, kako bi učenici sticali elementarna znanja o novim tehnologijama, kao i da će biti digitalizovani sadržaji udžbenika za prvu trijadu i pojedine nastavne predmete u starijim razredima, što će uticati i da đačke torbe budu lakše.

Najavila je da će učenici u petom i šestom razredu u osnovnoj školi imati više časova fizičkog vaspitanja, kako bi se adekvatno odgovorilo na njihovu potrebu za većom fizičkom aktivnošću.

(IZVOR: Srpskainfo)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *