Ne rade dvije godine, a imaju najveću dobit: Rafinerija nafte se našla u samom vrhu po zaradi u Srpskoj - Glas Regije

Ne rade dvije godine, a imaju najveću dobit: Rafinerija nafte se našla u samom vrhu po zaradi u Srpskoj

Nije učitano

Privatne firme ubiru profit, dok su javne kompanije najveći gubitaši i zapošljavaju najveći broj radnika, kratak je opis prošlogodišnjeg poslovanja firmi u Srpskoj.

Taj odnos je već godinama takav, a među prvih 10 po navedenim parametrima su manje-više iste firme.

Ove godine je najveće iznenađenje definitivno firma koja je prikazala najveću dobit, a to je Rafinerija nafte a.d. Brod, koja je prikazala da je u 2020. godini zaradila 71,7 miliona KM.

Riječ je o kompaniji koja od oktobra 2018. godine ne prerađuje naftu nakon havarije. Pri tome, 2019. godine su prikazali neto gubitak od oko 117 miliona maraka.

Tajna

Pitali smo nadležne u Rafineriji nafte Brod za tajnu uspjeha, ali odgovore nismo dobili. Inače, nezavisna revizija se uzdržala od davanja mišljenja za prošlogodišnje poslovanje Rafinerije nafte.

– Nismo bili u stanju da pribavimo dovoljno adekvatnih revizijskih dokaza da obezbijede osnovu za mišljenje revizora o ovim finansijskim izvještajima – navodi se u izvještaju revizorske kuće „Dilojt“ za Rafineriju nafte, koja je prošle godine prikazala da ima oko 640 zaposlenih.

Na drugom mjestu po dobiti je povezano pravno lice s Rafinerijom nafte – Optima grupa sa 65,3 miliona KM.

Među prvih 10 najvećih po dobiti nalaze se dvije javne kompanije, a to su „Putevi RS“ i „Autoputevi RS“ sa 30,4 i 25,4 miliona KM. Podsjećamo da ove dvije firme imaju sigurne izvore prihoda od akciza i putarina, dok se putevima, regionalnim i magistralnim, ne možemo pohvaliti.

Višemilionsku zaradu prikazala je i jedna kladionica iz Istočnog Sarajeva. To uopšte ne iznenađuje, jer su kladionice uvijek u vrhu po prometu, ali i profitu.

Gubitaši

Dok je privatna kompanija iz Stanara koja se bavi proizvodnjom električne energije među najvećim po profitu u RS, dotle su one iz sistema ERS među najvećim gubitašima. Tako “HE na Drini“ ima gubitak 11,9 miliona KM. Najveći gubitaš definitivno je „Elektrokrajina Banjaluka“, koja je prikazala prošle godine gubitak od 15,8 miliona KM, a drugi najveći gubitaš su ŽRS, sa 12 miliona maraka.

Takođe, na spisku 10 najvećih gubitaša je i „Elektroprenos BiH“ Banjaluka, javna firma koja je poželjna kao poslodavac zbog iznadprosječnih primanja. Njeni osnivači su entiteti, a prošle godine je prikazala gubitak od 10,1 milion maraka. U ovoj firmi tvrde da negativan rezultat nema veze s njihovim radom, već isključivo s visinom tarifa, koje im određuje regulator.

– Rad kompanije reguliše DERK, te direktno utiče i na naše poslovanje. Trenutno je na snazi tarifa iz 2017, koja ne osigurava potreban prihod, te utiče na ovakav poslovni rezultat. Prije dvije godine smo pokrenuli novi tarifni postupak, koji još nije okončan, te smo bili prinuđeni ponovo početkom ove godine uputiti novi zahtjev za pokretanje tarifnog postupka. Tarifom je neophodno osigurati potreban prihod za efikasno, sigurno i pouzdano poslovanje kompanije, odnosno omogućiti pokriće svih razumno nastalih troškova i rashoda u poslovanju – kažu u „Elektroprenosu BiH“.

Zaposlenost

Kada je u pitanju zaposlenost, na listi 10 najvećih nalaze se samo dvije privatne kompanije – “Tropik maloprodaja” Banjaluka i “Sportek” Kotor Varoš. Ostalih osam su javna preduzeća i UKC RS, a najveći poslodavac već godinama je JP “Šume RS”, koje na platnom spisku imaju 4.934 osobe.

Direktor Privredne komore RS, Pero Ćorić, za Srpskainfo kaže da je ova asocijacija analizirala poslovanje privrede prošle godine, podsjećajujći da je najuspešnijima dodijelila priznanja.

– U obzir smo uzimali 20 i nešto parametara za velika, srednja i mala preduzeća, a dodijelili smo i specijalna priznanja za ona preduzeća koja su imala značajna ulaganja i zapošljavanja prošle godine. Imali smo i takvih primjera gde su ljudi zapošljavali i više od 100, 200 radnika i gradili objekte koji su koštali po nekoliko miliona. Imali su hrabrosti, odvažnosti, pa i para da to urade – ističe Ćorić.

Navodi da je najteže bilo izabrati u kategoriji malih preduzeća, jer su oni najgore prošli u godini pandemije.

(IZVOR: Srpskainfo)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *