Lješnjaci iz Dervente stigli na tržište Evropske unije - Glas Regije

Lješnjaci iz Dervente stigli na tržište Evropske unije

Nije učitano

Foto: Pixabay

Sweden/USAID FARMA II projekt podržao je “Eko Bosanska Posavina” u nabavci opreme za čišćenje i sušenje lješnjaka, a kompanija je izvezla 42 tone suvog proizvoda u Hrvatsku.

EU je jedan od najvećih svjetskih uvoznika jestivih orašastih plodova, 40 posto globalnog uvoza. Sa sestrinskom firmom u Hrvatskoj “Eko Bosanka Posavina” će sve svoje lješnjake izvoziti u EU.

– Za uzgoj lješnjaka potrebno je dosta vremena, kaže Pero Matić, vlasnik firme “Eko Bosanska Posavina” iz Dervente.

– Od momenta kada pripremite zemlju i posadite sadnice, potrebno je sedam godina da lješnjak počne davati plod. Do tog trenutka imate samo troškove, nastavlja on.

“Eko-Bosanska Posavina” je veliki poljoprivredni proizvođač. Osnovana 2007. godine kompanija sada uzgaja žitarice na 1.600 hektara. Od 2012. počela je saditi i lješnjake, a od tada je plantaža narasla na 200 hektara. U 2020. godini prvih zasađenih 35 hektara počelo je davati plod, 1,2 tone po hektaru. Sa 42 tone proizvoda sada su i zvanično u poslu sa lješnjacima.

“Eko Bosnanska Posavina” je počela uzgajati lješnjake kako bi diverzifikovala proizvodnju. Osim plantaže, ima i matičnjak gdje godišnje proizvede 60.000 sadnica lješnjaka, a pruža i usluge poput pripreme zemljišta, sadnje, ali i održavanja plantaža drugih uzgajivača.

– Još je desetak ljudi sa ovog područja odlučilo uložiti u proizvodnju lješnjaka. Imaju dodatnih 80 hektara koji su u različitim fazama razvoja, a mi u biti za njih upravljamo tim plantažama, objašnjava Matić.

Bez otpada i sa sigurnim tržištem, odluka preduzeća da uđe u posao s lješnjacima bila je ispravna. Njihov povrat na prve 42 tone proizveda premašio je 150.000 KM.

Sušeni naspram svježeg lješnjaka

Kako su lješnjaci proizvod koji trune ukoliko se ne preradi i pravilno uskladišti, Eko Bosanska Posavina je, osim ulaganja u ekspanziju plantaže, morala ulagati i u opremu za pranje i sušenje lješnjaka koja bi njihovom proizvodu dala duži životni vijek. Prijavili su se za bespovratna sredstva pri Sweden/USAID FARMA II projektu koji je prepoznao proizvodni potencijal i sufinansiranje je odobreno.

– Zahvaljujući FARMA II projektu, koji je sa nama udružio snage, sada imamo opremu za preradu lješnjaka, a pomogli su nam i u implementaciji HACCP sistema sigurnosti hrane. Dok je HACCP jedan od preduslova za izvoz, sušeni lješnjaci mogu se skladištiti i do dvije godine, što nas stavlja u bolju poziciju u pregovorima o izvoznim poslovima. Nadalje, sušeni lješnjaci imaju višu maloprodajnu cijenu, kao proizvod s dodanom vrijednošću, kaže Matić.

Vizija 500 hektara

Matićeva vizija za proizvodnju lješnjaka uključuje daljnji rast.

– Planiramo proširiti našu plantažu na 500 hektara i u jednom trenutku doći do godišnje proizvodnje od 1.500 tona lješnjaka, kaže on.

I dok se kuju novi planovi i širenje se nastavlja, iduće godine će već doći do rasta proizvodnje.

– U 2021. godini, kako stabla starija od sedam godina počinju davati veće prinose, a nova stabla počnu davati prve prinose, imaćemo 70 do 80 tona lješnjaka. Te količine će rasti iz godine u godinu i to je ono što želimo i što nam treba. Oprema koju sada imamo bit će dovoljna još najmanje pet godina, prije no proširenje kapaciteta za preradu postane potrebno. Taj period daće nam malo prostora da dišemo i počnemo uživati u plodovima našeg rada, zaključuje.

(IZVOR: Farma.ba)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *