KUĆE ZATVORENE, NJIVE ZAPUŠTENE: Pusta sela u okolini Broda - Glas Regije

KUĆE ZATVORENE, NJIVE ZAPUŠTENE: Pusta sela u okolini Broda

Nije učitano

Većina sela na području opštine Brod je opustjela, a nekada plodne njive su zapuštene, bez šansi da se porazna demografska situacija promijeni u pozitivnom smjeru, smatraju sagovornici Srpskainfo u ovom kraju.

Sva sela od Dervente do Broda, Gornja Močila, Kričanovo, Sijekovac, Novo Selo, Luščani, prije rata bila su uređena, sa mnogo stanovnika, zemljište obrađivano, mještani su, osim na svojim imanjima, radili u industriji ili javnim ustanovama.

Sada su ovdje kataklizmični prizori, pustare u koje odavno niko ne zalazi, kazao nam je Stanislav Vasić iz Sijekovca opisujući svoje mjesto pre 30-ak godina i sada.

– Gdje god je ko umro, tu je kapija zaključana. Mnogo kuća je poslije rata renovirano, izgrađeno, uređeno, ali nema naroda. Škole su popravljene, nabavljen namještaj, uređene učionice, ali nema djece, pa ne rade – priča Vasić objašnjavajući lična, porodična i rodbinska iskustva iz Sijekovca, sela u kojem je počeo rat u BiH 1992. godine.

– Ovdje su tri kuće, moja i dvojice braće, plus dvije u vlasništvu dvije moje sestre… U prvoj nema nikoga, ni u drugoj, u trećoj živi djed od 80 godina, u četvrtoj opet nikoga. Jedino u mojoj kući ima troje djece, mojih unučadi… U cijelom selu još dvoje djece i više nikoga – kaže penzioner Stanislav Vasić, odbijajući da ga fotografišemo, uz obrazloženje da „ovdje odavno nema ništa lijepo i dobro za slikanje“.

Ipak, on je veoma rječit u opisivanju Sijekovca i brodskih sela u poratnom periodu. U svakoj kući, podsjeća, bilo je dvoje, troje i više djece.

– U mom zaseoku, u jednoj kući bilo je sedmoro, a u drugoj četvoro djece. To je sve prazno ili su u njima starci. Nema djece, uopšte. To je tuga pregolema – riječi su Stanislava Vasića iz Sijekovca, uz opasku da je situacija nešto povoljnija jedino u obližnjem selu Zborište, gdje ima najviše stanovnika, ali da to bitnije ne mijenja sliku brodskih i posavskih sela.

Sve to, kažu ovdje, podsjeća na gerijatiju na otvorenom. Nekada je, do prošlog rata, kaže za Srpskainfo penzioner Ante Matković (72) iz Sijekovca, ovdje bilo mnogo stanovnika; u svakoj kući živjelo je po nekoliko osoba, više generacija. Sada su ostali samo penzioneri i njihov broj se polako smanjuje.

Nije učitano

– Koga god ispratimo na groblje, njegovo domaćinstvo ostaje pusto, zaključano, ugašeno zauvijek. Svuda je šikara, sve zaraslo, zapušteno, ostavljeno i zaboravljeno. Ovdje je, za ne povjerovati, 80 odsto oranica zapušeno, niko ih ne obrađuje. Ja takođe živim sam i sadim samo baštu, pored kuće, a sve ostalo je zaraslo. To nije ni njiva ni šuma nego ostruga, šiblje, pustolovina – kaže Matković, koji od mehanizacije ima samo frezu.

Ona mu služi za obradu bašte, transport kućnih potrepština iz prodavnice i lični prevoz. Nažalost, opština Brod po stalnom smanjenju broja stanovnika, odlasku mladih i pustošenju sela nije usamljen primjer u Republici Srpskoj. Osim Posavine, alarmantno je stanje u selima zapadnog dijela Republike Srpske, ali i mjestima gdje nije bilo ratnih razaranja i većih migracija stanovništva.

Demografi su saglasni da procesi urbanizacije gutaju sela, a seoskom stanovništvu ništa se ne nudi da ostane na vjekovnim ognjištima. Demografsko pustošenje sela je u tijesnoj vezi sa stopom nataliteta od 1,3 djece po ženi, koja je najniža u Evropi.

– Kad poredimo ove podatke sa popisom iz 1991. godine, možemo zaključiti da su tada sela bila vrlo razvijena, i poljoprivredno i natalitetno. Ukoliko pratimo novije popise stanovništva, shvatićemo da su sela uvijek, u odnosu na grad, imala veću stopu nataliteta. Sada je selo ostalo po strani, u podređenom položaju, bez motiva za snažnije napredovanje – smatraju demografi i sociolozi.

STATISTIKA
Pusta sela postaju nijemi svjedoci tragedije ovih krajeva, koja je počela ratnim razaranjima 1992, ali se nastavlja i dalje, gašenjem sela.

Stručnjaci predviđaju da će BiH u narednih 30 godina ostati bez 700.000 stanovnika, te da će za 80 godina ovdje živjeti manje od dva miliona ljudi.

U Udruženju poljoprivrednih proizvođača RS smatraju da u selima ne živi više od 45 odsto ukupnog stanovništva.

(IZVOR: Srpskainfo)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *