Ko traži lijek ili oprost treba da posjeti manastir: Danas slavimo Duhove, ovo su glavni običaji - Glas Regije

Ko traži lijek ili oprost treba da posjeti manastir: Danas slavimo Duhove, ovo su glavni običaji

Nije učitano

Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik Silaska Svetog Duha na apostole, koji se proslavlja pedeseti dan po Vaskrsu.

Ovaj praznik poznat je i kao Duhovi, Pedesetnica ili Trojice i uvijek se obilježava deseti dan po Vaznesenju Gospodnjem.

Ovaj praznik Srpska pravoslavna crkva slavi i kao jedan od najvećih događaja u hrišćanstvu, zabilježen u Četvorojevanđelju. Smatra se da su, poslije događaja u Jerusalimu, apostole božanskom silom nadahnuli Otac, Sin i Duh Sveti koji se, kako je zapisano, u obliku plamenih jezika spustio na glave Hristovih učenika.

Na Duhove je Hristos ispunio obećanje koje je dao svojim učenicima na dan Vaznesenje kada im je poručio da sa Tavora krenu u Jerusalim i tu sačekaju dok im se ne javi Duh Sveti koji će ih krstiti – ali ne vodom, kako je krštavao Jovan Krstitelj, već ognjem božanskim koji će im dati snagu da svim narodima na njihovim jezicima propovijedaju Jevanđelje.

U deseti dan po Spasovdanu, kako je zapisano, začula se huka nalik na snažnu oluju iznad doma dvanaestorice apostola, pojavila se Bogorodica i narod je ugledao jaku svetlost i plamene jezike kako se spuštaju na glave Hristovih učenika.

U hrišćanstvu se smatra da su apostoli, iako ljudi iz naroda i ne mnogo učeni, dobili znanje svih jezika koje do tada nisu govorili i snagu da dovrše djelo Gospodnje za spas čovječanstva. Za hrišćanstvo je Pedesetnica početak svega, početak prvog obraćanja Hristovih učenika narodu.

Prema jevanđeljskom predanju, okupljenom narodu prvo se obratio sveti apostol Petar i pozvao ga na pokajanje i krštenje. Kršteno je, kako kaže predanje, tri i po hiljade duša čime su stvoreni temelji crkve koja traje već treći milenijum.

Za ovaj veliki praznik vezani su mnogi običaji, a u pravoslavne hramove unosi se trava u vrijeme praznične liturgije i od nje se pletu vijenci koji se kao blagodet čuvaju u domovima do sljedećih Duhova.

Srpska pravoslavna crkva, kao i sve pravoslavne crkve, datum praznovanja Pedesetnice vezuje za Vaskrs, pa i ovaj Gospodnji dan spada u pokretne praznike i obilježava se uvijek u nedjelju, desetog dana po Vaznesenju. Duhovi se kao i Vaskrs i Božić slave tri dana, pa su u crkvenom kalendaru crvenim slovom obilježeni i Duhovski ponedjeljak i Duhovski utorak. Dan uoči Duhova, pravoslavni vjernici posvećuju mrtvima, pa se u subotu pred praznik Pedesetnice obilježavaju Zadušnice, posjećuju se groblja i pale svijeće na grobovima i u hramovima.

Narodna vjerovanja i običaji

Prije Duhova, na groblju se održavaju takozvane otvorene zadušnice. Vjeruje se da se u tom periodu “otvaraju” grobovi i da se može razgovarati sa mrtvima. Običaj je i da se na samoj humci poslužuje hrana (panaija) za dušu umrlog.

Na praznik silaska Svetog Duha na apostole, pod u hramovima pokriva se travom, pored zidova se prislanjaju grane lipe ili nekog drugog drveta, a ikone se kite cvećem. Ovaj običaj potiče još od prvih hrišćana, koji su ga pak preuzeli od Jevreja. Oni su na praznik Pedesetnice kitili svoje bogomolje i kuće grančicama, zelenilom, travom i cvijećem.

To ih je podsjećalo na vrijeme kada su preko Mojsija dobili deset Božjih zapovesti, kao i na vrijeme lutanja po pustinji, poslije bjekstva iz Misira, jer su u pustinji živjeli u kolibama od granja i lišća. Na Duhove u hramu narod plete vjenčiće od trave koje poslije nosi kući i ostavlja pored ikone i kandila. Mnogi nose vjenčiće u torbama i tašnama jer vjeruju da će ih Bog zaštititi od raznih nesreća koje mogu da ih snađu.

Ovaj praznik slave katolici, pravoslavci i mnoge druge hrišćanske crkve. Vjeruje se da u periodu prije i poslije ovog praznika vladaju moćne energije. Običaj je da se obilaze manastiri, što bi naročito trebalo da čine osobe koje traže oprost grehova ili lijek za bolest.

(IZVOR: Srpskainfo)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *