Koliko puta vam se desilo da ste razgovarali o nečemu, a nakon toga uzeli mobitel i pojavila vam se reklama baš za to o čemu ste razgovarali. Vjerovatno ste se tada zapitali da li nas telefon “prisluškuje”?

Da, istina je da nas telefon prisluškuje. Skupljanje podataka odnosno glasovno prepoznavanje ključnih riječi nije nešto novo, ali postaje sve preciznije.

Marko Barić, stručnjak za marketing, zaljubljenik u nove tehnologije i voditelj marketinga u kompaniji Notchu za Akta.ba je pojasnio kako nas telefon „prisluškuje“.

– Možemo odmah reći da je riječ “prisluškuje” najlakši način kako ljudima možemo objasniti način na koji se određeni sadržaj plasira na njihove pametne telefone. Riječ “prisluškuje” svakako ima negativan narativ i isto bi značilo da neko to radi bez našeg dopuštenja – pojasnio je Marko.

Instaliranjem novih aplikacija na našim pametnim uređajima, ne samo mobitelima, dajemo dozvolu. Pristajemo da se naši podaci koriste u marketinške svrhe ili da firme koriste naše podatke kako bi unaprijedili svoje usluge.

– Rijetko čitamo na što sve pristajemo i kakva dopuštenja dajemo određenim aplikacijama, bilo da se radilo o pristupu kameri ili mikrofonu. Korištenjem pametnih i digitalnih asistenata putem glasovnih naredbi naši se glasovi spremaju online. Kasnije se koriste i u marketinške svrhe aktiviranjem prilikom izgovaranja ključnih riječi – istakao je.

Tehnologija postaje sve pametnija, tako da se već i kontekst razgovora može iskoristiti pojašnjava i dodaje:

– Ako razgovaramo o tome da nam se uređaj za pranje rublja pokvario, postoji velika mogućnost da ćemo vidjeti oglase za uređaje za pranje rublja ili za popravak istih. Sve je legalno, jer kako sam i ranije spomenuo, dali smo svoj pristanak.

Kako se koriste podaci?

Naši prikupljeni podaci se koriste u marketinške svrhe kao i za unapređenje određenih usluga, aplikacija i slično. Tačnije za sve ono što može unaprijediti postojeće poslovanje onih koji prikupljaju podatke.

– Također važno je reći da se ovdje ne radi o špijunaži jer ponavljam mi smo dali svoj pristanak aplikacijama za glasovno prepoznavanje – naglasio je voditelj marketinga.

Dalje dodaje da određene firme prikupljaju naše podatke koje prodaju drugim servisima koje iste te baze podataka koriste u svrhu oglašavanja ili ih preprodaju dalje. To se odnosi na podatke kao što su interesi, demografski i geografski podaci, koliko koristimo određene aplikacije i slično.

– Ovdje se također radi o potpuno legalnoj praksi za koju smo i sami dali naš pristanak. Niko ne smije dijeliti naše lične podatke, recimo mail adresu ili broj telefona, ali može podatak o tome koju muziku najviše slušamo. Dijeljenje ličnih podataka je potpuno ilegalno. Danas nas kao potrošača štiti zakon, ali i GDPR koji štiti naše podatke, odnosno ograničava firme kako će i na koji način koristiti naše podatke – pojasnio je.