Dvije humke na Kranjskom groblju kod Teslića i danas čuvaju sjećanje na žrtve kuge - Glas Regije

Dvije humke na Kranjskom groblju kod Teslića i danas čuvaju sjećanje na žrtve kuge

Nije učitano

U teslićkom zaseoku Plane, na zaravni iznad kuća Nenada i Vlade Jotanovića, nalazi se lokalitet Kranjsko groblje.

Ošumskim radnicima iz Kranja i Slovenije koji su tu, navodno, sahranjeni prije dva vijeka, kada je ovim krajevima harala kuga, priča se prenosi generacijama.

Mjesto je mala zaravan, obilježeno samo improvizovanim drvenim krstom, na vrhu brda koje dijeli sliv Male i Velike Ukrine. Najstariji mještani Plana, među kojima je Vlado Jotanović, prepričavaju da su Slovenci stradali u vrijeme svjetske epidemije kuge, zarazne bolesti koja je u to vreme harala i ovim krajevima.

Šume Jotanovića

Kranjci su ove imali svoje barake, radilište, tu su boravili, u teslićkim šumama radili po nalogu Austrije i tu se i zarazili kugom. Na mjestu gdje je sahranjeno 30-ak radnika sada je šuma Vlade Jotanovića.

– Meni su stari pričali da je ovdje bila terenska bolnica zvana „Špitalj”, po čemu se parcela i sada u gruntovnim knjigama vodi kao „Špitaljina”. Ovde su Slovenci sjekli dugu, hrastovu otesanu dasku koja se koristi za izradu buradi i bačvi – ispričao je za Srpskainfo starina Vlado Jotanović, posljednji čuvar uspomene na Kranjce, čije groblje je na njegovom imanju.

Vlado je, zajedno s bratom i komšijama, zagovarao da se takozvano Kranjsko groblje obilježi i sačuva sjećanje na veliku zarazu koja je harala ovim krajevima i ugasila mnoge živote.

U epidemiji kuge, za koju u Čečavi nema pouzdanih podataka, pričaju da je, osim lokalnog stanovništva, stradao veliki broj radnika iz drugih krajeva, među kojima i Kranjci, sahranjeni u nekoliko zajedničkih grobnica. I sada se na tom mjestu mogu razaznati dvije humke.

Vlado Jotanović priča da mu je otac govorio kako je bolnica zapaljena poslije pomora radnika. Na mjestu gdje je navodno bila bolnica kasnije su izoravani razni metalni predmeti.

Epidemija

Prepričava se da je izvjesni starac Jože Pojata iz Dolenjske kod Novog Mesta pričao da su njegovi preci bili šumski radnici u okolini Teslića.

Inače, kuga, jedna od najvećih pošasti u ljudskoj istoriji, proširila se prije više od dva vijeka i na teritoriju današnje BiH. Bolest se širila poput šumskog požara, a nesrećni ljudi nisu ni stizali da sahranjuju preminule. Polagali su ih u zajedničke grobnice, a tijela potom posipali krečom.

Kuga je u 18. vijeku nazvana i crna smrt, jer je za samo jednu noć odnosila čitave porodice. O tom vremenu svjedoče i groblja u drugim mjestima.

Penzioner Momčilo Marjanović iz Gradiške kaže da je kuga imala kataklizmične posljedice i u Potkozarju. O tome i sada svjedoči Kužje groblje u Kijevcima, nastalo upravo u vremenu svjetske epidemije kuge.

Transport drveta

Sa šumskih radilišta u okolini Teslića, gdje su radili nesrećni Kranjci, duga se konjima nosila do koturače zvane “Lorban”.

Njena trasa se i danas može primijetiti. Koturačom se duga spuštala u Kulaše, a zatim lagerovala na splavovima, koji su na rijeci Velikoj Ukrini čekali veliki povodanj da bi je transportovali do Save kod Broda.

Duga iz teslićkih šuma bila je čuvena u cijeloj austrougarskoj carevini.

(IZVOR: Srpskainfo)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *