Zgrada za socijalno stanovanje u dobojskom naselju Bare ima 134 stambene jedinice u koju su preseljeni uglavnom stanari iz Doma penzionera koji je decenijama služio kao alternativni smještaj. Problem je u tome što su to uglavnom ljudi bez ili sa malim primanjima koji ne mogu plaćati režije, a Grad Doboj jos uvijek nema socijalnu kartu koja bi zaštitila sve ugrožene kategorije.

Braća Marković porijeklom iz Rakovca Gornjeg borci su prve kategorije, jedino primanje im je borački dodatak i kad saberu sve režije fali im 26 maraka da sve plate, bez da kupuju lijekove i hranu. Kažu da su se obraćali gradskoj upravi, gdje kažu neće ni da čuju za njihove probleme.

„Najsmo gore prošli ovdje u zgradi borci prve kategorije, najgore prošli. Dobri stari ljudi da se prekrstim u mome Gornjem Rakovcu na Ozrenu, dok je rat bjesnio su govorili. Dijete, rat će nekad stat, a doće vrijeme kad srbin presudi, oči će ispadat i čini mi se da je došlo doći će još dvije stvari, da nećeš smjeti govoriti da si ratovao i još treća stvar da ćeš govoriti da si učesnik rata i borac, ali te niko neće da čuje, ignorišu te i ovo je to sada……poniženi, obespravljeni, oni su od srpskih boraca uz smješak pred kamerom, vlast, napravili socijalne slučajeve, ja sad ne bi ovo govorio i borio se za svoja prava da je država dala nam borcima ono što zaslužujemo,“ kaže Rade.

„Nisu uzeli u obzir kad su nas selili, a trebali su da znaju koga sele i gdje sele i sa kakvim primanjima, trebali su da razvrstaju ljude koji imaju normalno primanje da mogu plaćati i koji nemaju, tako su nas sve normalno sastavili, ljude koji normalno žive i imaju primanja i mi koji nemamo praktično ništa,“ navodi brat Simo.

Snežana Šešlija iz Udruženja za zaštitu potrošača kaže da je trenutno u Doboju i cijeloj Republici Srpskoj jedan od najvećih problema socijalni status:

„Niko ne zna ko je u socijalnoj potrebi, do koje mere je u socijalnoj potrebi, apsolutno se ne bavimo ni istraživanjem, niti se bavimo kroz instrumente, kroz institucije da na neki način kategorišemo određene porodice i da na taj način se ophodimo prema tim porodicam.“

Šešlija navodi da bi konačna izrada socijalne karte riješila 70% vrijednosti problema socijalnog statusa.

„Mi ne smijemo zaboraviti da je otprilike kažem moja nije to ni neka procjena, to je jednostavno iskustvo na osnovu razgovora ljudi koji dođu i prođu kroz Toper oko 35 do 45% ljudi bi trebalo da budu u statusu te socijalne karte odrađeni, istraženi i na krqaju krajeva da Grad Doboj može onda i budžet da formira i da pravi određene planove i strategije, jer vi imate takav dokument, onda je vama i lakše praviti i budžet i znate tačno gde su reperne tačke za izdvajanje sredstava,“ navodi Šešlija.

Pitali smo gradsku upravu da li ima u planu izrade Socijalne karte i da li će više pomoći borcima koji žive u zgradi na Barama, ali i ostalim stanarima koji imaju probleme. Kao i mnogo puta do sad nismo dobili odgovor.