DOBOJ: Mještani vraćaju stari sjaj Djevojačkoj pećini - Glas Regije

DOBOJ: Mještani vraćaju stari sjaj Djevojačkoj pećini

Nije učitano

DOBOJ – Da bi Djevojačka pećina ponovo zasjala starim sjajem, mještani Stanova, Velike Bukovice, Grabovice i ostalih okolnih sela, zasukali su rukave i započeli revitalizaciju ovog zdanja.

„Mi smo već imali akciju čišćenja, ručnog čišćenja pećine, odazvao se veliki broj mještana…Planiramo da napravimo ostrvca sa kaskadama, planirmao stolove za odmor, da bi ovo bilo jedno veliko izletište“, kaže Goran Starčević, mještanin Stanova.

Pećina se nalazi u Stanovima, u zaseoku Puračić, petnaestak kilometara udaljena od Doboja. Željko Ninković član Savjeta MZ Stanovi kaže da je tokom 2012. 2013 i 2014. proširen put koji vodi ka pećini, izvršena je elektrifikacija te je pećinski prostor osvijetljen. Ipak time nije završen sav posao.

„Najveći problem ovog prostora su imovinsko pravni odnosi. Sav ovaj kompleks oko pećine je privatno vlasništvo i naš prevashodni cilj je da pokušamo da riješimo tu problematiku. Da pronađemo jedan zajednički interes, da nam pećina bude mjesto okupljanja, mjesto dogovora, nikako mjesto svađa i da pećina zablista u onom sjaju koji joj pripada“, navodi Ninković.

Prvi zapisi vezani za pećinu potiču iz 5. vijeka, navodi Slađana Pašalić, direktorka OŠ „Milan Rakić“ u Velikoj Bukovici, kada su ovaj prostor naseljavali Iliri i Kelti.

„Zatim dolaze Južni Sloveni na ovaj prostor i negdje do 1533. sve je ovo bilo pod patronatom kralja Vladimira, zatim vakufski srez…Djevojačka pećina kako je danas mi zovemo, krije mnoge tajne. Ona je kroz svoje postojanje bila i sklonište i  sačuvala je mnoge ljudske živote, a isto tako i gnijezdo zaljubljenih. Školska djeca iz Bukovice Velike posjećuju ovaj prostor kada u svom nastavnom planu i programu imaju lekcije vezane za pećinske prostore“, kazala je  Pašalićeva.

Arheolozi iz Sarajeva, dodaje Pašalićeva su 1978. proučavali ovaj prostor a jedan dio pećine je još neistražen.

„Ulaz u pećinu nalazi se sa istočne strane objekta u obliku je elipse, visina pećine je oko 14 metara na ulazu, širina 20 metara, na izlazu visina pećine je 7 metara, širina je 10 metara, pećinski objekat sastoji se od tri dijela, na ulazu velika pećina, međuprostor i mala pećina“, pojasnio je Željko Ninković.

On je dodao da je ukras pećine potok, koji izvire ispod  pećinske kose i prolazi čitavom dužinom pećine i uliva se u rijeku Gorušu.

Kroz istoriju je mijenjala nazive. nekada je bila Hajdučka, a ime Djevojačka pećina dobila je po legendi, po kojoj se na ulazu pećine nalazila crkva, koju su Turci spalili. Djevojka koja  je brinula o crkvi od tuge se bacila sa stropa i dala naziv pećini.

(IZVOR: Nezavisne)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *