Mnogi vozači vjeruju da će jedna čaša vina ili krigla piva brzo „ispariti“, ali stručnjaci upozoravaju da alkohol ne nestaje iz organizma onoliko brzo koliko većina misli.

Na brzinu razgradnje utiču pol, tjelesna masa, godine, metabolizam, vrsta pića, količina hrane koju ste prethodno pojeli, ali i brzina kojom ste pili.

Zbog toga ne postoji univerzalno pravilo koliko je potrebno čekati prije vožnje, ali postoje okvirne procjene koje mogu pomoći da shvatite koliko dugo alkohol ostaje u organizmu.

Alkohol počinje da djeluje gotovo odmah

Prema riječima toksikologa dr Radomira Kovačevića, koje prenosi Blic, alkohol počinje da djeluje svega nekoliko sekundi nakon unošenja u organizam, dok najveću koncentraciju u krvi dostiže približno pola sata nakon konzumacije.

„Alkohol se veoma brzo apsorbuje. Optimalno je da se nakon konzumiranja alkohola za volan ne seda najmanje dva i po sata, kako bi organizam imao vremena da preradi deo unesenog alkohola“, objašnjava Kovačević.

Ipak, naglašava da ne postoji tačna količina pića koja će svakoga zadržati ispod dozvoljene granice, jer to zavisi od niza individualnih faktora.

Koliko je potrebno da alkohol „ispari“?

Britanska organizacija za bezbjednost saobraćaja Road Respect objavila je okvirne procjene koliko je organizmu potrebno da preradi alkohol nakon različitih pića.

Čaša vina (13,5% alkohola)

jedna čaša – oko 3,5 sata
dvije čaše – oko 7 sati
tri čaše – oko 10,5 sati
četiri čaše – oko 14 sati
pet čaša – oko 17,5 sati

Čašica žestokog pića (40% alkohola)

jedna čašica – oko 1,5 sat
dvije – oko 3 sata
tri – oko 4,5 sata
četiri – oko 6 sati
pet – oko 7,5 sati

Krigla piva (5% alkohola)

jedna krigla – oko 2,5 sata
dvije – oko 5 sati
tri – oko 7,5 sati
četiri – oko 10 sati
pet – oko 12,5 sati

Važno je naglasiti da su ovo samo procjene. Organizam svakog čovjeka drugačije prerađuje alkohol, pa se na ove vrijednosti ne treba oslanjati kao na garanciju da ćete biti ispod zakonskog limita.

Od čega zavisi koliko će alkohol ostati u organizmu?

Brzina razgradnje alkohola zavisi od više faktora:

tjelesne mase,
pola i starosti,
metabolizma,
vrste i količine alkohola,
hrane koju ste jeli prije pića,
brzine ispijanja alkohola,
opšteg zdravstvenog stanja.

Stručnjaci upozoravaju da dvije osobe koje popiju istu količinu alkohola mogu imati potpuno različitu koncentraciju alkohola u krvi.

Alkohol usporava reakcije i mijenja procjenu

Profesor toksikologije dr Slavica Vučinić upozorava da alkohol ne utiče samo na koncentraciju u krvi, već i na sposobnost bezbjedne vožnje.

Već pri manjim količinama alkohola vozači postaju opušteniji i skloniji precjenjivanju vlastitih sposobnosti, dok istovremeno refleksi postaju sporiji.

S povećanjem koncentracije alkohola dolazi do sužavanja vidnog polja, slabije procjene udaljenosti, otežanog uočavanja pješaka i saobraćajnih znakova, lošije koordinacije pokreta i produženog vremena reakcije.

Kod većih koncentracija mogu se javiti dezorijentacija, dvostruke slike, mučnina, povraćanje, pa čak i gubitak svijesti.

Koliko alkohola organizam može da preradi?

Agencija za bezbjednost saobraćaja navodi da prosječan organizam preradi oko osam grama čistog alkohola na sat.

Za približno 100 mililitara vina ili manju kriglu piva potrebno je oko 90 minuta da se alkohol u potpunosti apsorbuje, ali to ne znači da je tada organizam spreman za vožnju.

Stručnjaci zato upozoravaju da nakon prvog gutljaja alkohola ne treba sjedati za volan.

Najbezbjednije pravilo je najjednostavnije

Iako postoje okvirne procjene koliko alkohol ostaje u organizmu, nijedna formula ne može sa sigurnošću odrediti kada je neko potpuno sposoban za vožnju.

Zbog toga stručnjaci imaju jedinstvenu preporuku: ako ste pili alkohol, ne vozite. Rizik od usporenih reakcija i pogrešne procjene postoji i kada vozač misli da je potpuno trijezan.