Privredna komora Republike Srpske traži smanjenje stope doprinosa, zadržavanje minimalne plate i cijena električne energije na sadašnjem nivou, ali i mogućnost da poslodavci radnicima isplate do 2.000 KM godišnje bez dodatnog poreskog opterećenja.

Navedeno je ovo u prijedlog mjera za izradu Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2027–2029. godine koje je Komora uputila Vladi Republike Srpske.

Mjere u tri oblasti

Prijedlog obuhvata mjere u tri strukturne oblasti konkurentnost, održivost i otpornost, te ljudski kapital i socijalne politike, pri čemu su za svaku oblast predložene po dvije prioritetne grupe mjera.

Ove mjere trebalo da budu među prioritetima nadležnih institucija, posebno zbog pada industrijske proizvodnje, smanjenja broja zaposlenih u industriji, rasta spoljnotrgovinskog deficita i sve nepovoljnije strukture uvoza.

Smanjuje se obim izvoza

Komora upozorava da se iz godine u godinu smanjuje obim izvoza, dok se sve veći dio uvoza odnosi na robu namijenjenu potrošnji, umjesto proizvodnji, zbog čega smatra da je neophodno hitno djelovati kako bi se očuvala domaća industrija i unaprijedilo poslovno okruženje.

Smanjene zbirne stope doprinosa

Jedan od najvažnijih prijedloga odnosi se na smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnjih 31 na 29 odsto u naredne dvije godine. Kao mogućnost se navodi postepeno smanjenje, tako da bi stopa u 2027. godini iznosila 30 odsto, a godinu kasnije 29 odsto. Cilj je rasterećenje privrede, zadržavanje radne snage i usklađivanje sa stopama u Federaciji BiH.

Najniža plata da ostane na sadašnjem nivou

Privredna komora smatra i da bi najniža plata u Republici Srpskoj u 2027. godini trebalo da ostane na nivou iz 2026. godine, kako bi se ublažilo opterećenje poslodavaca i spriječio dalji odlazak radnika iz privrede.

Predlažu i da se omogući isplata posebnog podsticajnog primanja zaposlenima u iznosu do 2.000 KM godišnje, bez obaveze plaćanja poreza na dohodak i doprinosa. Takođe, traže hitno rješavanje problema zloupotrebe bolovanja i uvođenje elektronskog sistema kojim bi se podaci razmjenjivali između zdravstvenih ustanova, Fonda zdravstvenog osiguranja, poslodavaca i drugih nadležnih institucija.

Cijene eletrične energije

Kao kratkoročnu mjeru za ublažavanje negativnih posljedica energetske krize i poremećaja u snabdijevanju energijom, predlaže se da cijene mrežarine i električne energije za privredne subjekte u 2027. godini ostanu na nivou cijena iz 2026. godine.

Istovremeno, potrebno je raditi na razvoju i održavanju energetske infrastrukture i distributivne mreže, kako bi se osigurala stabilnost snabdijevanja električnom energijom i nesmetano odvijanje proizvodnih procesa u privrednim subjektima.

Zloupotreba bolovanja

Potrebno je hitno pristupiti suzbijanju zloupotreba bolovanja i uspostavljanju sistema elektronskog bolovanja, kojim bi se omogućila brža i efikasnija razmjena podataka i dokumentacije između zdravstvenih ustanova, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, poslodavaca i drugih nadležnih institucija.

Tehnološki razvoj

Kada je riječ o tehnološkom razvoju, Komora predlaže da sredstva podrške za tehnološko unapređenje privrede u narednoj godini budu povećana na najmanje 100 miliona KM, uz uspostavljanje mehanizma njihovog godišnjeg uvećavanja.

Traže reformu javnih preduzeća i robne rezerve

Privredna komora Republike Srpske smatra da je potrebno restrukturirati javna preduzeća, unaprijediti njihovu efikasnost i odgovornost u poslovanju, te upravljanje zasnivati na ostvarenim rezultatima i principima korporativnog upravljanja.

To podrazumijeva i racionalizaciju broja zaposlenih, odnosno usklađivanje broja radnika sa stvarnim potrebama radnih procesa, kao i jasnije utvrđivanje odgovornosti za neefikasan i neodgovoran rad i zloupotrebu službenog položaja.

Takođe, iz Privredne komore predlažu hitno formiranje robnih rezervi u Republici Srpskoj, po uzoru na rješenja iz zemalja regiona, u formi posebne upravne organizacije.

Manje administracije i jača podrška izvozu

U dijelu koji se odnosi na poslovno okruženje, Privredna komora traži izmjene Zakona o ekonomsko-socijalnom savjetu kako bi njeni predstavnici mogli učestvovati u radu tog tijela. Navode da zastupaju interese više od 12.000 članova i da bi njihovo uključivanje omogućilo kvalitetnije predstavljanje potreba privrede.

Predlažu i redovnu analizu registra poreskih i neporeskih davanja radi smanjenja ili ukidanja nameta, kao i procjenu uticaja propisa na privredu prije njihovog donošenja, kako bi se na vrijeme utvrdilo koliko će nove obaveze koštati poslovne subjekte.

Među mjerama su i usvajanje novog akcionog plana za reformu javne uprave, formiranje registra zaposlenih u javnom sektoru, ograničavanje ukupne potrošnje za plate u javnom sektoru u odnosu na bruto domaći proizvod, te obavezna obuka javnih službenika o preuzimanju propisa Evropske unije.

Komora smatra da prilikom usklađivanja domaćih propisa sa evropskim mora biti predviđen prelazni period kako privredni subjekti ne bi bili izloženi naglim promjenama koje ne mogu da isprate.

Za suzbijanje sive ekonomije predlažu formiranje međusektorskih grupa u kojima bi učestvovali predstavnici Poreske uprave, ministarstava, policije, inspekcija i Komore, a koje bi zajednički kontrolisale nelegalne aktivnosti u trgovini, prevozu putnika, turizmu i prometu nekretnina.

Traže i razvoj tržišta kapitala kako bi privredi bilo dostupnije dugoročno finansiranje, unaprijeđena zaštita investitora i povećana likvidnost sekundarnog tržišta.

Kada je riječ o izvozu, predlažu veći angažman diplomatsko-konzularne mreže BiH i predstavništava Republike Srpske u inostranstvu na promociji domaćih proizvoda i usluga, pronalaženju novih tržišta i poslovnih partnera. Traže i veće podsticaje za uvođenje standarda, usklađivanje proizvoda sa tehničkim zahtjevima EU, kao i podršku nastupima na sajmovima izvan Evropske unije, uključujući tržišta Rusije i zemalja BRIKS-a.

Komora smatra da je potrebno subvencionisati i promovisati bezgotovinsko plaćanje kako bi se smanjio prostor za neprijavljivanje prihoda, ali naglašava da cilj nije isključivo kartično plaćanje, već širenje mogućnosti bezgotovinskog plaćanja kod što većeg broja privrednih subjekata.

Podrška poljoprivredi i domaćoj proizvodnji

U oblasti poljoprivrede predlažu zadržavanje postojećeg nivoa izdvajanja za ovaj sektor i postepeno povećanje sredstava za modernizaciju proizvodnje i konkurentnost gazdinstava. Veći značaj, kako navode, trebalo bi da imaju kapitalna ulaganja u mehanizaciju, proizvodne objekte, opremu, osnovno stado, višegodišnje zasade i sisteme za navodnjavanje.

Traže uspostavljanje višegodišnjeg, transparentnog i predvidivog sistema podsticaja, sa jasno utvrđenim uslovima, kriterijumima i rokovima isplate, kako bi proizvođači mogli planirati ulaganja.

Među prijedlozima su i subvencionisanje dijela premije osiguranja poljoprivredne proizvodnje, veća ulaganja u sisteme za navodnjavanje i zaštitu od poplava, grada i mraza, podrška organskoj proizvodnji, kao i dodatni podsticaji za mlade poljoprivrednike, posebno nosioce gazdinstava mlađe od 40 godina.

komora predlaže obaveznu registraciju i digitalizaciju poljoprivrednih gazdinstava, uz elektronsko podnošenje zahtjeva za podsticaje i praćenje statusa predmeta. Podaci iz registra trebalo bi da omoguće bolji uvid u proizvodne kapacitete, površine, strukturu proizvodnje i broj stoke.

Traže i razvoj jedinstvene „Agroinfo platforme“, koja bi poljoprivrednicima omogućila pristup informacijama o proizvodnji, tržištu, podsticajima i drugim važnim podacima.

Kada je riječ o zaštiti domaće proizvodnje, predlažu analizu sporazuma o slobodnoj trgovini i korišćenje dozvoljenih mehanizama zaštite sektora koji su posebno izloženi pritisku uvoza, uz unapređenje kontrole kvaliteta i bezbjednosti hrane.

Energetika, digitalizacija i zelena tranzicija

U oblasti energetike Komora predlaže da cijene električne energije i mrežarine za privredu u 2027. godini ostanu na nivou iz 2026. godine, kao kratkoročnu mjeru za ublažavanje posljedica energetske krize.

Ističu i potrebu održavanja i razvoja elektroenergetske infrastrukture i distributivne mreže kako bi se spriječili prekidi u snabdijevanju i očuvao kontinuitet proizvodnje.

U okviru zelene tranzicije traže izradu dugoročne energetske strategije, veća ulaganja u modernizaciju energetske infrastrukture i smanjenje emisije ugljenika, kao i regulatorne, finansijske i institucionalne mjere za veću upotrebu obnovljivih izvora energije i energetsku efikasnost.

Predlažu uspostavljanje sistema plaćanja takse na ugljen-dioksid koji bi bio uporediv sa evropskim sistemom trgovine emisijama, kako bi se izbjeglo plaćanje skupljeg nameta kroz mehanizam CBAM Evropske unije. Prikupljena sredstva, prema njihovom prijedlogu, mogla bi se usmjeravati u dalja ulaganja u privredu i energetsku efikasnost.

Traže i podsticaje za ugradnju energetski efikasnih proizvodnih postrojenja, razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila i produženje odluke o privremenom smanjenju ili suspenziji carinskih stopa na uvoz električnih i hibridnih vozila i vozila na komprimovani prirodni gas i u 2027. godini.

Digitalizacija je takođe jedna od važnih oblasti. Komora predlaže digitalizaciju javne uprave i razvoj elektronskih platformi koje bi omogućile jednostavniji pristup javnim uslugama, smanjile administrativno opterećenje privrede i ubrzale postupke. Traže nastavak podsticaja za digitalnu transformaciju i automatizaciju poslovnih procesa.

Obrazovanje i nedostatak radnika

U oblasti ljudskog kapitala i socijalnih politika, Komora kao jedan od prioriteta izdvaja nedostatak radne snage. Predlaže mjere za zadržavanje kvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika, ali i jednostavnije procedure za angažovanje stranih radnika.

Među prijedlozima je uvođenje kvota za zapošljavanje stranaca, pri čemu bi pravo na njih imala privredna društva osnovana u Republici Srpskoj određeni period i ona koja već zapošljavaju domaće radnike. Kvota bi se određivala u odnosu na broj zaposlenih.

Posebno ukazuju na problem dugog čekanja na termine za vize, navodeći da poslodavci ponekad čekaju i do šest mjeseci. Zbog toga predlažu aktivnije uključivanje diplomatsko-konzularne mreže BiH i češće posjete konzularnog osoblja državama iz kojih dolazi veći broj radnika, poput Nepala i Bangladeša.

Traže i donošenje zakona o radnom angažovanju na sezonskim i drugim privremenim poslovima, kao i veće kvote radnih dozvola za strane radnike. Predlažu razvoj sistema za privlačenje i zadržavanje talentovanih radnika kroz pomoć u rješavanju stambenog pitanja, profesionalni razvoj i dodatne edukacije.

U oblasti obrazovanja ističu potrebu modernizacije nastavnih planova i programa na svim nivoima, kako bi se bolje uskladili sa potrebama tržišta rada, uz veće prisustvo praktične nastave.

Komora predlaže i da javni pozivi Zavoda za zapošljavanje za podršku zapošljavanju i obuci ostanu otvoreni do potpunog iskorišćenja sredstava, umjesto dosadašnjeg ograničenja od 30 dana. Traže da se podrška usmjeri na zapošljavanje u privredi, prekvalifikacije i dokvalifikacije, kao i obuke zaposlenih i nezaposlenih.

Među prijedlozima je i program podrške nezaposlenima koji imaju poslovne ideje, kroz mentorsku pomoć, sredstva za pokretanje posla ili povezivanje sa kompanijama zainteresovanim za njihovu realizaciju.

Veći lični odbici i izmjene poreskih propisa

U dijelu koji se odnosi na izmjene poreskih propisa, Komora predlaže povećanje godišnjeg ličnog odbitka sa 12.000 na 24.000 KM, kao i povećanje neoporezivog iznosa uplata za dobrovoljno penzijsko osiguranje sa 1.200 na 2.400 KM godišnje.

Traže da se u poreska oslobađanja uključe i isplate toplog obroka kod poslodavaca koji ga ne obezbjeđuju u vlastitim restoranima ili putem keteringa, terenski dodatak, pomoć radnicima iz višečlanih porodica i pomoć za liječenje malignih oboljenja. Predlažu i poreske olakšice za poslodavce koji ugovaraju dodatnu zdravstvenu zaštitu za porodice zaposlenih.

Komora ukazuje i na razliku u tretmanu regresa u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Dok je u Srpskoj regres oporezovan punim iznosom poreza i doprinosa, u Federaciji BiH je neoporeziv do visine od 50 odsto prosječne neto plate isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Predlažu i poreske olakšice i olakšice za doprinose poslodavcima koji zapošljavaju nove radnike, posebno u djelatnostima istraživanja i razvoja, kako bi se podstaklo zapošljavanje stručne i visokokvalifikovane radne snage.

Izmjene zakona i prioritetne reforme

U završnom dijelu dokumenta Komora navodi i propise koje bi trebalo donijeti ili izmijeniti. Među njima su Zakon o radu, Zakon o ekonomsko-socijalnom savjetu, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, Zakon o preradi i upotrebi drveta, Zakon o šumama, Zakon o energetskoj efikasnosti i Zakon o igrama na sreću.

Predlažu i izmjene propisa o prostornom uređenju i građenju, kako bi fizička lica mogla obavljati nadzor nad objektima do 400 kvadratnih metara bruto površine, dok bi za veće objekte bilo potrebno angažovanje privrednog društva.

Traže i izmjene propisa o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu putnika, kako bi licence prevoznika koje izdaje Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske bile nedvosmisleno priznate u međunarodnom prevozu, te kako bi se riješili problemi nelegalnog prevoza putnika.

Kao prioritetne strukturne reforme za period od 2027. do 2029. godine Komora izdvaja tehnološko unapređenje i digitalizaciju privrede, reformu javnog sektora i javnih preduzeća, razvoj dugoročne energetske strategije i veću upotrebu obnovljivih izvora energije, digitalnu transformaciju javnog i privatnog sektora, rješavanje nedostatka radne snage i unapređenje obrazovanja u skladu sa potrebama tržišta rada.

U zaključku dokumenta navode da bi prioritetne reforme trebalo da budu iste one koje su predlagane i prethodne dvije godine, jer smatraju da bi njihovo sprovođenje doprinijelo stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja u Republici Srpskoj.

(IZVOR: Nezavisne)